[et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Prosinac 1922. godine obilje\u017eavamo kao po\u010detak organiziranog planinarstva u Na\u0161icama, a osniva\u010dka skup\u0161tina PD \u201eBedemgrad\u201c, odr\u017eana je 4. sije\u010dnja 1923. godine. Za predsjednika dru\u0161tva izabran je Fran Jurkovi\u0107, a podru\u017enica tada broji oko 50 \u010dlanova. Prvi izlet na\u0161i\u010dkih planinara odr\u017ean je 10. lipnja 1923. godine na Petrov vrh ( Krndija ). O ovom izletu zabilje\u017een je i publiciran prvi tekst kojim se Na\u0161ice javljaju u opusu planinarske literature. U \u010dlanku F. Jurkovi\u0107a, \u201eperom planinara i srcem sna\u017enog domoljuba\u201c pribli\u017eena je \u010ditateljima \u201eHrvatskog planinara \u201e (god. XX., br. 3-4, 1924.godina) ne samo djelatnost na\u0161i\u010dkih ljubitelja prirode, ve\u0107 i zanimljivih detalja iz na\u0161i\u010dke okolice, Feri\u010danaca, Gazija, Razbitog kola, Petrovog vrha i Duzluka.<\/p>\n
Tijekom kasnih 20-ih i 30-ih godina razvija se ponajprije tzv. obiteljsko planinarstvo , odnosno odlazak cijelih obitelji, naj\u010de\u0161\u0107e onih s djecom, na obli\u017enja slavonska izleti\u0161ta, pri \u010demu su se \u010desto koristile usluge razgranate mre\u017ee vicinalnih \u017eeljeznica. Osim ovih aktivnosti, pojedinci s ve\u0107im zahtjevima i mogu\u0107nostima poduzimaju ambicioznije pothvate. Tako se poznati na\u0161i\u010dki sportski aktivist Teodor Schwabe pri povratku iz Berlina, gdje je pratio Olimpijske igre 1936. godine, penje na poznati Zugspitze u bavarskim Alpama (2963 m). Te iste godine podru\u017enica mijenja ime u \u00abPetrov vrh\u00bb (prema Krndijskom vrhu na koji je organiziran prvi izlet na\u0161i\u010dkih planinara), a predsjednik joj postaje poznati animator dru\u0161tvenih i kulturnih aktivnosti u Na\u0161icama, Petar Rohr. Zamiranje dru\u0161tvene djelatnosti 1940 godine, nastaje zbog malog broja \u010dlanova i cjelokupnih dru\u0161tveno-politi\u010dkih odnosa Kraljevine Jugoslavije.<\/p>\n
Nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, ve\u0107 1950. godine u\u010denici na\u0161i\u010dkih \u0161kola zapo\u010dinju organizirati razli\u010dite planinarske aktivnosti (izleti, skija\u0161ka natjecanja, logorovanja, sudjelovanje u djelatnosti izvi\u0111a\u010dke organizacije), tada jo\u0161 bez formalnog osnutka dru\u0161tva. Isti\u010demo imena Zdenka Markovi\u0107a, Slavka \u017dagara, Emila i Matka Babi\u0107a, Josipa \u0160estana, bra\u0107e Magdi\u0107, i bra\u0107e Papa iz Podgora\u010da. Zaslugom nekolicine entuzijasta planinarska djelatnost u Na\u0161icama opet se institucionalizirala u studenom 1962. godine, kada se osnovalo Planinarsko dru\u0161tvo \u00abKrndija\u00bb Na\u0161ice, koje u kontinuitetu djeluje do danas. Me\u0111u osniva\u010dima isti\u010demo: \u0110uru (Branka) Turkovi\u0107a, Josipa Wallera i Zlatka Marmana.<\/p>\n
U radu dru\u0161tva isti\u010demo postojanje triju planinarskih staza koje je utemeljilo ovo dru\u0161tvo: Na\u0161i\u010dki planinarski put (NPP), Tragom prvog izleta na\u0161i\u010dkih planinara (TPI) i Na\u0161i\u010dka geolo\u0161ka staza (NGS). Uz brojne izlete u domovini i inozemstvu nagla\u0161avamo hodo\u010da\u0161\u0107a na\u0161i\u010dkih planinara za blagdan Velike Gospe na Veliko Rujno, te tradicionalno hodo\u010da\u0161\u0107e u Mariju Bistricu. Unutar dru\u0161tva djeluje i Sekcija sv. Bernarda koja se istaknula u vjerni\u010dkom planinarstvu i u mnogim akcijama. Treba svakako naglasiti njihov realiziran projekt i inicijativu koja se odr\u017eava kontinuirano od 1995. godine, a to je Na\u0161i\u010dki planinarski kri\u017eni put koji se odvija u okolici Na\u0161ica i okuplja svake godine velik broj planinara i vjernika iz \u010ditave Hrvatske, a i \u0161ire. U djelatnosti dru\u0161tva isti\u010demo i nekoliko dugogodi\u0161njih predsjednika, koji su po\u017ertvovnim radom dali svoj doprinos uspjehu ove udruge: Josip Waller, Zlatko Marman, Zlatko \u017ditnjk, Tihomir Kolembus i Tomislav Paradinovi\u0107.<\/p>\n
U dru\u0161tvenoj arhivi i privatnim zbirkama \u010dlanova postoji nekoliko tisu\u0107a fotografija, diapozitiva. Filmova i drugog materijala, koji tek \u010deka na sistematiziran popis i obradu. \u010clanovi dru\u0161tva bili su na svim hrvatskim planinama, posjetili planine u 32 zemlje izvan Hrvatske, stajali na najvi\u0161im planinama Europe, Afrike, Azije i Ju\u017ene Amerike. Samo na Triglavu bilo je vi\u0161e od 150 na\u0161ih sugra\u0111ana, \u010dime se te\u0161ko mogu pohvaliti i mnoga slovenska mjesta. Treba istaknuti i Miljenka Balokovi\u0107a- Fabu koji je kao \u010dlan dru\u0161tva sudjelovao u prvoj visokogorskoj slavonskoj ekspediciji Kavkaz 90′ i bio ujedno prvi Slavonac na krovu Europe uspev\u0161i se na Elbrus u Kavkaskom gorju na visinu od 5621 m. To je i najve\u0107i individualni uspjeh \u010dlana dru\u0161tva U Na\u0161icama su odr\u017eani susreti s brojnim istaknutim planinarima, alpinistima i svjetskim putnicima (S. Bo\u017ei\u0107, D. Berljak, A. Rukavina, \u017d. Poljak, V. Gro\u0161elj, F. Jerman, \u017d. Malnar,\u2026). Vi\u0161e od 70 \u010dlanova dru\u0161tva primilo je visoka priznanja Hrvatskog planinarskog saveza (HPS), a mnogi su obna\u0161ali zna\u010dajne funkcije u Slavonskom planinarskom savezu. Isti\u010demo da je Drago Tro\u0161elj, kao zaslu\u017eni \u010dlan dru\u0161tva, bio od 1995. do 1999. godine na du\u017enosti dopredsjednika HPS-a. Godine 2014. otvorena je planinarska ku\u0107a \u201eKrndija\u201c u prostorijama biv\u0161e \u017eeljezni\u010dke postaje u Lond\u017eici. Vrijedni na\u0161i\u010dki planinari kona\u010dno su dobili svoj planinarski objekt i time su znatno doprinijeli onima koji pohode SPP-a i mogu sada preno\u0107iti na pola puta od Borovika do Gazija. Ujedno \u0107e ku\u0107a biti obavje\u0161tajna to\u010dka stanice HGSS-a Osijek. Dru\u0161tvo organizira i Antunovski piknik, tradicionalnu manifestaciju dru\u017eenja i hodanja po Krndiji neposredno pred blagdan sv. Antuna Padovanskog u lipnju.<\/p>\n
Ono \u0161to \u010dini najve\u0107u vrijednost djelovanja dru\u0161tva njegovi su \u010dlanovi, planinarke i planinari razli\u010ditih dobnih skupina i zanimanja, koji su bili \u010dlanovi velike planinarske zajednice i ovoga dru\u0161tva. Gotovo je nevjerojatan, ali pouzdano to\u010dan podatak, da je kroz dru\u0161tvo od 1962. godine pro\u0161lo, ukupno vi\u0161e od 1500 \u010dlanova.<\/p>\n
Ostali podaci:<\/strong><\/p>\n Adresa: Sokolska 51, pp 75, 31 500 Na\u0161ice OIB: 98726317639 Dru\u0161tvo ima dva prostora za sastanke te informativni pano, web stranicu, facebook stranicu, grupu i profil. Medijski smo vrlo aktivni i popra\u0107eni od strane lokalnih medija.<\/p>\n Sastanci se odr\u017eavaju svakog \u010detvrtka u prostorijama dru\u0161tva u 19 h po zimskog terminu i u 20 h po ljetnom terminu.<\/p>\n
Reg. br. udruge:14000287,
MB: 03121577,<\/p>\n
\u017diro-ra\u010dun:
2500009-1102034444
Hypo Alpe Adria Bank dd
IBAN HR15 2500 0091 1020 3444 4<\/p>\n