![\"\"](\"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/Mladen-Vidakovi-na-Treskavici.jpg\")
MLADEN VIDAKOVI\u0106, ro\u0111en je 9. svibnja 1930.g. u Novoj Gradi\u0161ki gdje zavr\u0161ava osnovnu \u0161kolu i Gimnaziju, a zatim upisuje Veterinarski fakultet u Zagrebu. Poslije druge godine studija uvi\u0111a da to zvanje nije samo lije\u010denje \u017eivotinja ve\u0107 i ubijanje, zbog suzbijanja \u0161irenja bolesti i nezgoda. Napu\u0161ta veterinu i prelazi na Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet. Po zavr\u0161etku studija dobiva mjesto profesora Gimnazije u svojstvu predava\u010da biologije i kemije.<\/p>\n\u00a0\u00a0 \u00a0U planinarstvo ulazi davne 1962.g. za predsjedni\u010dkog mandata Ilije Sokolovi\u0107a-Mine, na nagovor tada\u0161njeg tajnika PD \u201eStrmac\u201c Ilije Marti\u0107a, njegovog sina Ivana, te Ivana Bareti\u0107a i Franje Podobnika-Frante. Njegovi prijatelji su tada smatrali su da on, kao prosvjetni radnik i prirodoslovac, veliki ljubitelj Strmca i Psunja, mo\u017ee biti koristan u \u0161irenju ideje i pravila planinarstva i odgoju mladih ljudi za taj pokret okrenut prema zdravlju, sre\u0107i, dru\u017eenju, \u010duvanju prirode i blagostanju.<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0U po\u010detku prof. Vidakovi\u0107 sumnja u velike perspektive planinarske organizacije ali prihva\u0107a njene ideje jer uvi\u0111a potrebu da u svijetu u kome \u017eivimo te ideje postaju realne, korisne, potrebne i prihvatljive kao na primjer ona o zbli\u017eavanju me\u0111u ljudima nakon u\u017easa drugog svjetskog rata i poslijeratnih godina.<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0Ve\u0107 1966.g. izabrali su ga za predsjednika i tu odgovornu du\u017enost obavlja od 1966. do 1978. godine, punih 12 godina. U po\u010detku svoga mandata Mladen uspijeva preko direktora Tvornice alata, ing. Josipa Sremca dobiti nepovratna financijska sredstva za kupovanje boje i kistova u svrhu kona\u010dnog i temeljitog rje\u0161avanja markiranja glavnih planinarskih puteva i staza na Psunju. Dio novca utro\u0161en je za uspjele izlete na Plitvi\u010dka jezera i Jajce. Od vojske dobiva besplatnu upotrebu kamiona za sudjelovanje na : \u201ePetom sletu planinara Slavonije\u201c odr\u017eanom 10. rujna 1967.g. u Orahovici pod popularnim nazivom \u201eSusreti drugarstva\u201c. Prema dostupnim informacijama na taj izlet vi\u0161e je i\u0161lo gra\u0111ana nego planinara.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/Pero-orkovi-i-Mladen-Vidakovi-na-planinarskoj-stazi-prema-Zveevu.jpg\")
\u00a0\u00a0 \u00a0Predsjednik Vidakovi\u0107 je 1968.g. proveo 3 mjeseca na granici prema Ma\u0111arskoj. Kao rezervni \u010dasnik tada\u0161nje JNA, hitno je mobiliziran u oklopne jedinice i poslan u regiju Donjeg Miholjca zbog zategnutih odnosa Jugoslavije sa zemljama isto\u010dnog bloka i prijetnjom ratom. Svi planovi PD \u201eStrmac\u201c za tu godinu su otkazani.<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0U godinama koje slijede, planinarstvo Nove Gradi\u0161ke sve vi\u0161e gubi \u010dlanove, a zabrinjava i gubitak interesa gra\u0111ana za planinarenje. Razloga je vi\u0161e, ali svi su povezani novim \u017eivotnim uvjetima i mogu\u0107nostima pove\u0107anja standarda. Televizija je na velika vrata po\u010dela ulaziti u na\u0161e domove, a izgradnjom 150 m visokog oda\u0161ilja\u010da na vrhu Psunja i kvaliteta slike se znatno pobolj\u0161ala pa je bilo zanimljivije gledati prijenose vrhunskih utakmica nego se preznojavati u usponima na vrhove planine. Osim toga dr\u017eava je po\u010dela davati povoljne kredite s kojima su ljudi po\u010deli graditi nove ku\u0107e i popravljati staze. Vrijeme planinarskih akcija poslu\u017eilo je za vlastite potrebe. Ako i nisu pomagali sebi pomagali su susjedima i prijateljima. No to je bilo i razdoblje kada su se po\u010dele sve vi\u0161e otvarati granice Jugoslavije prema susjednim zemljama. Lak\u0161e se dobivala putovnica pa su mnogi odlazili na privremeni rad u Austriju i Njema\u010dku. Ukratko, \u010dlanstvo PD \u201eStrmac\u201c je ostalo na predsjedniku i tri najvjernija \u010dlana. Zbog obaveza prema Planinarskom savezu u Zagrebu, me\u0111usobno su se dogovorili da svaki od njih plati \u010dlanarinu za jo\u0161 jednog od biv\u0161ih \u010dlanova da se dru\u0161tvo ne ugasi i bude brisano iz registra. Ti ljudi su im kasnije taj novac vi\u0161estruko vratili i pomogli u nabavci materijala za obnovu planinarske barake na Strmcu.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/dnevnik.jpg\")
\u00a0\u00a0 \u00a0Kriza je trajala godinama, to\u010dnije do 1978. godine, kada je uz pomo\u0107 Nikole Stojakovi\u0107a i Mi\u0161e Trifunovi\u0107a uspio osigurati financiranje iz Saveza za fizi\u010dku kulturu te Op\u0107inskog saveza za \u0161port i rekreaciju \u201ePartizan\u201c. Tada se vra\u0107aju mnogi stari \u010dlanovi, a upisuju i novi pa dolazi do vidnog oporavka.<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0Osamdesete godine pro\u0161log stolje\u0107a bile su najbolje razdoblje u povijesti djelovanja PD \u201eStrmac\u201c. Upravo u tome razdoblju zasluge Mladena Vidakovi\u0107a su najvi\u0161e do\u0161le do izra\u017eaja. Ne samo da sudjeluje u gotovo svim radnim akcijama (rezanju gra\u0111e, gradnji skloni\u0161ta na Psunju, radovima na funkcionalnosti planinarske ku\u0107e na Strmcu i ure\u0111enju okoli\u0161a) nego je i idejni za\u010detnik Psunjskog planinarskog puta i realizator te zamisli uz pomo\u0107 planinara PD \u201ePsunj\u201c iz Pakraca i nekih \u010dlanova mati\u010dnog dru\u0161tva (ing. Petra Mataj\u010devi\u0107a i Pere \u0106orkovi\u0107a). Bio je to golemi posao – trasiranje, markiranje, izrada kutija i \u017eigova te njihovo postavljanje na kontrolne to\u010dke, tiskanje vodi\u010da sa detaljima opisa puta, znamenitostima i zemljopisnom kartom i ucrtanim putevima kao i kra\u0107im stazama. Na kraju projekt se morao prijaviti i dobiti odobrenje i financijske olak\u0161ice za kovanje velike i lijepe zna\u010dke prema nacrtu Mladena Vidakovi\u0107a. U tome dijelu poslova iskrenu pomo\u0107 i podr\u0161ku mu je pru\u017eila Neda Ritz iz Ministarstva prosvjete i kulture. Sve\u010dano otvaranje Psunjskog planinarskog puta obavljeno je 26. travnja 1986.g. ispred hotela \u201eStrmac\u201c uz obavezno prisustvo predstavnika dru\u0161tveno-politi\u010dkih organizacija. Broj\u010dano su najvi\u0161e bili zastupljeni planinari iz Zagreba, Osijeka i Dalmacije, te susjedi iz Pakraca, Daruvara, Po\u017eege i Slavonskog Broda. Do\u0161li su i neki gra\u0111ani vezani uz pokret \u201eKretanjem do zdravlja\u201c. Bio je to veliki uspjeh za PD \u201eStrmac\u201c.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/1.jpg\")
\u00a0\u00a0 \u00a0Prijelazom na kolektivno rukovo\u0111enje u planinarstvo se uvodi tzv. Predsjedni\u0161tvo koje zajedni\u010dki odlu\u010duje o daljnjem prosperitetu, a Vidakovi\u0107 postaje njegov \u010dlan. Tako\u0111er je bio i \u010dlan Planinarskog odbora Slavonije koji mu povodu 25-te godi\u0161njice postojanja dodjeljuje Priznanje za doprinos u razvoju planinarstva u Slavoniji. (primio ga je u Po\u017eegi 28. svibnja 1988.g.).
\u00a0\u00a0 \u00a0Nositelj je srebrenog znaka Planinarskog saveza Jugoslavije i zlatnog znaka Planinarskog saveza Hrvatske. Ima iskaznicu \u201eplaninara markacista \u2013 voditelja\u201c kao i bron\u010dani znak \u201ePlaninara \u2013 transverzalca\u201c jer je pre\u0161ao 15 transverzala. Znaju\u0107i da Vidakovi\u0107 ima veliku zbirku planinarskih zna\u010daka, predsjednik Komisije za transverzale i putove PSH mu je sugerirao obilazak svih puteva za koje obilaznik dobiva najljep\u0161u i najvrjedniju zna\u010dku s brojem utisnutim na pole\u0111ini koje su naj\u010de\u0161\u0107e i emajlirane. Me\u0111u takve spadaju zna\u010dke: \u201ePo planinama SR Hrvatske\u201c, \u201eVelebitskog , Slavonskog , Zagorskog\u00a0 i Kapelskog planinarskog puta. I zna\u010dka Psunjskog planinarskog puta, koju je Mladen osmislio i realizirao, spada u vrhunske radove Zavoda za primijenjenu umjetnost u Zagrebu.<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0Profesor je obi\u0161ao i \u201eSlovensku planinarsku pot\u201c od Maribora do Kopra s 80 kontrolnih to\u010daka. To je najzahtjevnija i najljep\u0161a transverzala Slovenije, a obilazi se u etapama. Planinarska zveza Slovenije na temelju dokumentacije nagradila ga je sa dvije zna\u010dke. Druga za obilazak (Raz\u0161irjene planinarske poti) sa dodatnih 12 kontrolnih to\u010daka.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/2.jpg\")
\u00a0\u00a0 \u00a0Objavio je niz \u010dlanaka o planinarima i planinarstvu u \u201eNovogradi\u0161kim novinama\u201c, \u201eNa\u0161im planinama\u201c, \u201eBrodskom planinaru\u201c i \u201eHrvatskom planinaru\u201c.\u00a0 Napisao je 5 knjiga o ljudima i doga\u0111ajima iz pro\u0161losti svog zavi\u010daja kao i niz \u010dlanaka za gradske i \u017eupanijske novine. Opse\u017enu knjigu o povijesti \u201ePD Strmac\u201c pod naslovom \u201e70 godina planinarstva u Novoj Gradi\u0161ki\u201c izdao je 2001. godine u vlastitoj nakladi. Polovinu naklade (250 primjeraka) poklonio je mati\u010dnom planinarskom dru\u0161tvu u kome je proveo preko 40 godina \u017eivota, a prodajom ostatka jedva je pokrio (uz financijsku pomo\u0107 supruge) tro\u0161kove tiska. Povodom izlaska knjige, prof. dr. \u017deljko Poljak pi\u0161e u \u201eHrvatskom planinaru\u201c: \u201eKoncem ljeta iza\u0161la je knjiga pod naslovom \u201e70 godina planinarstva u Novoj Gradi\u0161ki\u201c. Napisao ju je dugogodi\u0161nji \u010dlan PD \u201eStrmac\u201c u Novoj Gradi\u0161ki prof. Mladen Vidakovi\u0107 na temelju povijesne gra\u0111e koju je sakupljao dugi niz godina. Na taj na\u010din oteto je zaboravu djelovanje nekoliko generacija novogradi\u0161kih planinara. Knjiga ima 167 stranica i bogato je ilustrirana crno bijelim slikama, a u prilogu su i tri zemljovida. Sadr\u017eaj je podijeljen u 10 poglavlja od kojih je svako zapravo mali povijesni ili tematski pregled planinarskog rada. Posebno treba istaknuti da je autor knjigu objavio u vlastitoj naknadi, bez donatora, \u0161to je pravi podvig sa skromnom mirovinom koju ima kao biv\u0161i prosvjetni djelatnik i gimnazijski profesor. Knjiga je dakako ponajvi\u0161e zanimljiva \u010dlanovima \u201eStrmca\u201c i gra\u0111anima Nove Gradi\u0161ke, ali \u0107e i ostale planinare u njoj sigurno zanimati opis planine Psunja i Psunjskog planinarskog puta. \u00a0<\/p>\n
Poljak ga uvr\u0161tava u \u201eZlatnu knjigu hrvatskog planinarstva\u201c, \u0161to je velika \u010dast i priznanje brojnih zasluga za planinarsku organizaciju, naro\u010dito za tu knjigu. U njojoj su mnogi podaci prvi put objavljeni i spa\u0161eni od zaborava.<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0\u010cesto je u sje\u0107anje vra\u0107ao jednu (kako je znao re\u0107i) eti\u010dku pri\u010du ekolo\u0161kog zna\u010daja. Vezana je za u\u010de\u0161\u0107e na prvim Papu\u010dkim jaglacima 6. o\u017eujka 1983. godine. Okupilo nas se oko 80 planinara i izletnika iz Osijeka, Po\u017eege, Nove Gradi\u0161ke i Slavonskog Broda. U ime doma\u0107ina PD \u201eSokolovac\u201c pozdravni govor je odr\u017eao njegov predsjednik, sudac Ivica Martinek i izme\u0111u ostalog naglasio da se na ovim na\u0161im planinarskim putevima i stazama \u201ecvije\u0107e bere o\u010dima, a ne rukama\u201c.\u00a0 Ta divna koncizna milozvu\u010dna re\u010denica u\u010dinila je na mene golemi utisak. I ne samo na mene. U\u010desnici su po\u0161tovali Martinekovu misao i pustili jaglace da \u017eive u svojoj prirodnoj sredini, a ne u \u010da\u0161i sa vodom. Niti jedna zabrana to ne bi uspjela posti\u0107i. Lijepa rije\u010d i rajska vrata otvara. To je moja uspomena na prve Papu\u010dke jaglace uz Diplomu u\u010de\u0161\u0107a koja mi je sve\u010dano uru\u010dena na kraju manifestacije.<\/p>\n
\u00a0\u00a0 \u00a0U jednom razgovoru pri kraju svog \u017eivota Mladen je rekao: Uspjeti je te\u0161ko, a trajati jo\u0161 te\u017ee. Nastojao sam \u017eivjeti eti\u010dki ali te\u0161ko je dr\u017eati se etike u svijetu koji je prezire.
\u0110or\u0111e Bali\u0107, na temelju autobiografskih zapisa prof. Vidakovi\u0107a<\/p>\n<\/div>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
MLADEN VIDAKOVI\u0106, ro\u0111en je 9. svibnja 1930.g. u Novoj Gradi\u0161ki gdje zavr\u0161ava osnovnu \u0161kolu i Gimnaziju, a zatim upisuje Veterinarski fakultet u Zagrebu. Poslije druge godine studija uvi\u0111a da to zvanje nije samo lije\u010denje \u017eivotinja ve\u0107 i ubijanje, zbog suzbijanja \u0161irenja bolesti i nezgoda. Napu\u0161ta veterinu i prelazi na Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet. Po zavr\u0161etku studija dobiva […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[29],"tags":[],"class_list":["post-2487","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-29"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2487"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}