{"id":1924,"date":"2014-01-20T13:27:00","date_gmt":"2014-01-20T12:27:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/?p=1924"},"modified":"2023-01-03T13:29:13","modified_gmt":"2023-01-03T12:29:13","slug":"ciklus-planinarskih-predavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/ciklus-planinarskih-predavanja\/","title":{"rendered":"Ciklus planinarskih predavanja"},"content":{"rendered":"<p>[et_pb_section fb_built=&#8221;1&#8243; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221; _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221;][et_pb_row _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_column _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; type=&#8221;4_4&#8243; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<div class=\"itemIntroText\">\n<p style=\"text-align: justify;\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/gross-glockner-1431019-8-m.jpg\" width=\"140\" height=\"93\" alt=\"\" class=\"wp-image-1926 alignleft size-full\" \/>Slavonski planinarski savez i HPD Zanatlija Osijek organiziraju ciklus planinarskih predavanja p<span>etkom, 24. i 31. sije\u010dnja te 7. i 14. velja\u010de 2014., po\u010detak u 19 sati,\u00a0<\/span><span>u sve\u010danoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku (2.kat), ul. Lorenza J\u00e4gera 9.<\/span><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"itemFullText\">\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">Raspored:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li><span><strong>24. sije\u010dnja 2014.<\/strong>\u00a0&#8211;<strong>\u00a0<\/strong><\/span><strong><span>Roberta David (Osijek): LADAKH &#8211; MALI TIBET<br \/><\/span><\/strong><span>Strancima dostupan tek od 1974. godine, Ladakh je i danas jedan od najslabije posje\u0107enih dijelova Himalaje. Poznat i pod nazivom Mali Tibet, Ladakh je dio Indije s brojnim budisti\u010dkim samostanima od kojih neki imaju i vi\u0161e od tisu\u0107u redovnika. Glavni grad Leh se nalazi u dolini Inda na nadmorskoj visini od 3500 metara i smje\u0161ten je izme\u0111u dva najve\u0107a planinska lanca u regiji \u2013 Zanskara i Ladakha, \u010dija visina se\u017ee iznad 7000 metaraZbog velikog broja kanjona i planinskih vrhova, Ladakh je meka kako za planinare po\u010detnike, tako i za iskusne alpiniste. Broj treking tura u Ladakhu je zapanjuju\u0107 i neusporedivo ve\u0107i nego u daleko poznatijim dijelovima Himalaje, poput Pakistana ili Nepala. Obzirom na relativno veliku nadmorsku visinu (u Ladakhu gotovo nema podru\u010dja ni\u017eeg od 3000 metara), \u010desti su susreti s jakovima, sviscima, himalajskim pikama i ostalim nama egzoti\u010dnim \u017eivotinjama, a dolina Rumbak je jedno od rijetkih mjesta u Himalaji gdje jo\u0161 mo\u017eete susresti snje\u017enog leoparda.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li><span><strong>31.sije\u010dnja 2014.<\/strong>\u00a0&#8211;\u00a0<\/span><strong><span>Roberta David (Osijek): GRADOVI INKA<br \/><\/span><\/strong><span>Za razliku od civilizacije Maya koja je trajala stotinama godina, Inke su u svega 80-tak godina uspjele izgraditi svoje carstvo koje se protezalo u du\u017eini od 4500 kilometara, od Kolumbije, do juga \u010cilea. U vrijeme procvata carstva Inka, njihov glavni grad Cusco je naseljavalo pedesetak tisu\u0107a stanovnika, a brojne utvrde i rezidencije poput Sacsayhuamana, Pisaca i Machu Picchua i danas zadivljuju vje\u0161tinom gra\u0111enja drevnih Inka. Popularnost Inke ponovno dobivaju tek otkri\u0107em Machu Picchua prije 103 godine koji je progla\u0161en za jedno od 7 najve\u0107ih svjetskih \u010duda modernog doba.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li><span><strong>7. velja\u010de 2014. &#8211;<\/strong>\u00a0<\/span><strong><span>Iso Plani\u0107 (Subotica): EKSPEDICIJE 8000<br \/><\/span><\/strong><span>Zadivljuju\u0107i usponi i planinara i alpinista iz Planinarskog saveza Vojvodine.<br \/><\/span><span>Imena vrhova i njihova visina govore sami za sebe a susjedima mo\u017eemo poprili\u010dno zavidjeti i jo\u0161 vi\u0161e toga od njih nau\u010diti.<br \/>&#8211; Shishapangma 8012 m 2004.<br \/><\/span><span>&#8211; Everest 8848 m 2005.<br \/><\/span><span>&#8211; Gasherbrum 1 i Gasherbrum 2, 8068 i 8035 m 2006.<br \/><\/span><span>&#8211; Broad Peak 8047 m 2007.<br \/><\/span><span>\u00a0&#8211; K2 8611 m 2008. (neuspje\u0161no)<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\"><strong><span>14.velja\u010de 2014. &#8211;\u00a0<\/span><span>Iso Plani\u0107 (Subotica): JU\u017dNI HUASCARAN (6768 m) &#8211; BIJELI KORDILJERI (Peru)<br \/><\/span><\/strong><span>Ande predstavljaju vijenac planina na zapadu Ju\u017ene Amerike, uz samu obalu Tihog\u00a0<\/span><span>oceana. Predstavljaju nastavak sjevernog vijenca Kordiljera od Karipskog mora do\u00a0<\/span><span>Ognjene zemlje, na du\u017eini od 8900 kilometara. Prote\u017eu se kroz sedam dr\u017eava Ju\u017ene\u00a0<\/span><span>Amerike.\u00a0<\/span><span>Huascaran je najvi\u0161i vrh u Perua, a \u010detvrti najvi\u0161i vrh u zapadnoj hemisferi nakon\u00a0<\/span><span>Aconcague, Ojos del Salado, i Monte Pissis. Vrh je dobio ime po Inka poglavici iz 16.\u00a0<\/span><span>stolje\u0107a. Planina ima dva vrhova vi\u0161lji ju\u017eni, visok 6768 metara i 113 metara ni\u017ei\u00a0<\/span><span>sjeverni vrh. Vrh je prvi put ispenjan 20. srpnja 1932. godine od zajednicke njemacko austrijske ekspedicije. Na Huascaran su penjala 4 iskusna himalajca iz Planinarskog saveza Vojvodine u ljeto 2013.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slavonski planinarski savez i HPD Zanatlija Osijek organiziraju ciklus planinarskih predavanja petkom, 24. i 31. sije\u010dnja te 7. i 14. velja\u010de 2014., po\u010detak u 19 sati,\u00a0u sve\u010danoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku (2.kat), ul. Lorenza J\u00e4gera 9. Raspored: 24. sije\u010dnja 2014.\u00a0&#8211;\u00a0Roberta David (Osijek): LADAKH &#8211; MALI TIBETStrancima dostupan tek od 1974. godine, Ladakh je i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[28],"tags":[],"class_list":["post-1924","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-28"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1924\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}