\n
Unatrag nekoliko godina smo svjedoci stradavanja\u00a0 hrvatskih planinara i alpinista u alpskim podru\u010djima te \u017eelimo re\u0107i nekoliko rije\u010di o\u00a0 na\u010dinu spa\u0161avanja stradalih u lavinama i\u00a0 preventivnim mjerama. Smrtnost (mortalitet) svih koje je zahvatila lavina iznosi 23 %, dok je smrtnost potpuno zatrpanih 52 %, a djelomi\u010dno zatrpanih 4 %. O potpunom zatrpavanju lavinom govorimo kada su glava i grudni ko\u0161 pod snijegom. Posve je jasno da\u00a0 mjere koje\u00a0 smanjuju potpuno zatrpavanje zna\u010dajno smanjuju smrtnost.<\/p>\n
Kod potpuno zatrpanih vjerojatnost pre\u017eivljavanja u prvih 18 minuta iznosi 91%. U tom periodu 9% zatrpanih umre od posljedica te\u0161kog povrje\u0111ivanja\u00a0 tijela. U narednom periodu od 18. do 35. minute vjerojatnost pre\u017eivljavanja naglo pada na 34%. U ovom periodu umiru svi koji nemaju zra\u010dni prostor ispred lica. Mehanizam smrti je gu\u0161enje. Tako umire 60% potpuno zatrpanih. Period nakon\u00a0 35 minute\u00a0 pre\u017eivljavaju samo oni koji imaju zra\u010dni prostor oko usta i nosa.<\/p>\n
Osoba koje su zatrpane lavinom u gra\u0111enim objektima imaju ve\u0107u\u00a0 vjerojatnost pre\u017eivljavanja, jer u prostoru u kojem su zatrpani postoji dovoljno zraka ili postoji zra\u010dna komunikacije sa povr\u0161inom. Zabilje\u017eeno je najdulje pre\u017eivljavanje potpuno zatrpanog na otvorenom od 44 h ( Italija, Macugnaga 1964), a u zidanom objektu 13 dana ( Austrija Heiligenblut 1951).<\/p>\n
\n
Spa\u0161avanje<\/strong><\/p>\n Kod spa\u0161avanja iz lavina postoje dva vremenska intervala:<\/p>\n \n Samospa\u0161avanja<\/strong><\/p>\n U mnogim \u010dlancima se skija\u0161ima preporu\u010da izbje\u0107i lavinu spustom skijama ispred lavine, a ako to nije mogu\u0107e preporuka je osloboditi se skija i \u0161tapova i plivati\u00a0 u lavini. U slu\u010daju potpunog zatrpavanja prije prestanka lavine treba se zguriti i postaviti ruke ispred lica. U nekim anketama pre\u017eivjelih zabilje\u017eeno je da se prije nego je lavina stala oslobodilo skija 18% skija\u0161a, a skije i \u0161tapove je uspjelo osloboditi svega 8% pre\u017eivjelih. Plivati je bilo u stanju oko 46% pre\u017eivjelih, a 50% je bilo u stanju za trajanja lavine postaviti ruke ispred lica i na taj na\u010din si osigurati zra\u010dni prostor za disanje.<\/p>\n \n Spa\u0161avanje od strane onih koji nisu zahva\u0107eni\u00a0 lavinom<\/strong><\/p>\n Oni koji nisu zahva\u0107eni lavinom u prvih 15 minuta moraju poku\u0161ati prona\u0107i i\u00a0 iskopati\u00a0 zatrpane. Kada razmislimo da je za pronala\u017eenje zatrpanog elektronskim\u00a0 ure\u0111ajem potrebno oko 3-5 minuta i da nam za kopanje lopatom zatrpanog na dubinu od jednog metra ostaje svega 10 minuta, mo\u017eemo zaklju\u010diti da ovakav na\u010din spa\u0161avanja ima svoja ograni\u010denja. Zbog toga se tijekom spa\u0161avanja moramo pridr\u017eavati slijede\u0107ih pravila:<\/p>\n Sigurnosna oprema za kretanje lavinoznim podru\u010djem<\/strong><\/p>\n Postoji nekoliko mjera koje\u00a0 mogu pove\u0107ati \u0161anse za pre\u017eivljavanje: smanjivanje dubine zatrpavanja, skra\u0107ivanje potrage i produljenje vremena pre\u017eivljavanja potpuno zatrpanih.<\/p>\n \n Smanjenje dubine zatrpavanja<\/strong><\/p>\n Ako je stradali samo djelomi\u010dno zatrpan lavinom onda je njegovo pronala\u017eenje u lavini vizualno i vrlo brzo, a iskopavanje efikasno. Svaka mjera koja smanjuje broj potpuno zatrpanih smanjuje mortalitet. Oprema koja slu\u017ei tome je zra\u010dni balon za lavine ( Airbag).<\/p>\n \n Zra\u010dni balon<\/strong><\/p>\n U upotrebi je od 1991 g. Integriran je u ruksak, a napuhuje se iz ampule potezanjem ru\u010dice. Ampula sadr\u017ei mje\u0161avinu du\u0161ika i zraka. Volumen balona je 150 l. Princip djelovanja je dvojak: pove\u0107ava povr\u0161inu unesre\u0107enog i zbog fizikalnog efekta inverzne segregacije ( velika tijela se zadr\u017eavaju na povr\u0161ini) smanjuje dubinu na kojoj je zatrpan unesre\u0107eni. U vremenskom periodu od 1991-2003 g. zabilje\u017eeno je 62 slu\u010daja onih\u00a0 koji su se na\u0161li u lavini sa airbagom. Od toga je 60 pre\u017eivjelo. Kori\u0161tenjem balona vjerojatnost potpunog zatrpavanja sa 39% pada na 16,1%, a smrtnost sa 23% na 3,2%.<\/p>\n \n Skra\u0107enje vremena zatrpanosti<\/strong><\/p>\n Kada imamo situaciju u kojoj je netko potpuno zatrpan potragu radimo na nekoliko na\u010dina: tehni\u010dkim ure\u0111ajima, lavinskim psima i sondiranjem terena. Upotreba tehni\u010dke opreme je pobolj\u0161ala\u00a0 \u0161anse za pre\u017eivljavanje, ali ne onoliko koliko se od njih o\u010dekivalo. Tehni\u010dki ure\u0111aj za potragu ima smisla jedino ako ga upotrebe neozlije\u0111eni sudionici, \u0161to podrazumijeva prethodno upoznavanje i\u00a0 vje\u017ebanje rukovanja ure\u0111ajem. Velika su o\u010dekivanja od digitalnih aparata koji \u0107e otkriti zatrpanog puno prije i preciznije.<\/p>\n \n Produljenje vremena pre\u017eivljavanja potpuno zatrpanih:<\/strong><\/p>\n Avalung:\u00a0<\/span><\/strong>razvijen je u Americi i sastoji se od \u010dvrste veste ili je na\u010dinjen od sistema gurtni, koje se pri\u010dvrste na grudni ko\u0161. U slu\u010daju lavine skija\u0161 mora u usta staviti konektor i zadr\u017eati ga u ustima dok traje lavina. Preko konektora udi\u0161emo zrak, a preko jednosmjernog ventila izdi\u0161emo. Tako posti\u017eemo stvaranje umjetnog zra\u010dnog prostora,\u00a0 a preko jednosmjernog ventila sprje\u010davamo ponovno udisanje uglji\u010dnog dioksida. U 33 provedena testa ure\u0111aj omogu\u0107ava pre\u017eivljavanje u lavini do sat vremena. Zabilje\u017eena su dva pre\u017eivljavanja osoba koje su imale vestu ( Alaska, 2000, i Chamonix 2001).<\/p>\n Do sada jo\u0161 nije dana preporuka za kori\u0161tenje ovog proizvoda. Nedoumica je da li je osoba koja nosi vestu u trenutku nastanka lavine u stanju staviti konektor u usta. Nedostatak sistema je i \u010dinjenica da kupovinom ne smanjujemo rizike koji prate zatrpane osobe, a pravovremeno iskopavanje, jer je produljeno vrijeme pre\u017eivljavanja, ne garantira uspjeh.<\/p>\n \n Preventiva<\/strong><\/p>\n Moramo se informirati o lavinoznim podru\u010djima i stupnjevima opasnosti od lavine i po\u0161tivati usmena i pismena upozorenja. Ako je opasnosnost prisutna odustajemo od planirane ture. Prlikom kretanja visokim planinama obavezno moramo nositi ruksak sa air bagom, lavinoznom sondom, lopatom i elektronskim ure\u0111ajem za potragu koji, naravno, prilikom kretanja planinom mora biti uklju\u010den.<\/p>\n Pro\u010delnik medicinske komisije HGSS-a [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas u lavinama stradavaju planinari, skija\u0161i, snowborderi, \u010dlanovi alpinisti\u010dkih klubova,\u00a0 spasila\u010dkih organizacija i alpski vodi\u010di. U razdoblju od 1981-1998 je u 17 zemalja \u010dlanica IKARA\u00a0 u lavinama poginulo 146 planinara i skija\u0161a. Broj\u00a0 lavina sa velikom materijalnom \u0161tetom, uni\u0161tenim naseljima i prometnicama je zbog\u00a0 izgradnje za\u0161titnih prepreka zna\u010dajno smanjen. U Alpama su takve lavine\u00a0 izuzetno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1280","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1280","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1280"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1280\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
<\/strong>U ovom vremenu su svi oni koji nisu stradali od mehani\u010dkih ozljeda pre\u017eivjeli lavinu. Zato svi oni koji nisu zatrpani moraju svim raspolo\u017eivim sredstvima tra\u017eiti zakopane i nastojati ih otkopati. U ovom intervalu je va\u017ena svaka minuta. Brzo iskapanje i reanimacija imaju prioritet kako bi sprije\u010dili prijete\u0107e gu\u0161enje. Prosje\u010dna dubina zatrpavanja je oko jedan metar.<\/li>\n
<\/strong>gdje gorska slu\u017eba organizira spa\u0161avanje. Uz najbolju organizaciju ovakvo spa\u0161avanje\u00a0 mo\u017ee po\u010deti tek nakon 90 minuta. Nakon tog perioda mogu pre\u017eivjeti samo oni koji imaju zra\u010dni prostor za disanje. Kod duljeg vremena iskapanja minute gube svoj zna\u010daj, a te\u017ei\u0161te le\u017ei na opreznom iskopavanju, pa\u017eljivom transportu i adekvatnoj terapiji hipotermije.<\/li>\n<\/ol>\n\n
Dario \u0160vajda dr.med.<\/p>\n<\/div>\n