[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” custom_padding=”4px||72px|||” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_row _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Dolaskom ljep\u0161eg vremena sve vi\u0161e ljudi boravi u pririodi u u\u017eiva u svje\u017eem zraku i suncu. No, koliko god taj odlazak bio zdrav, toliko skriva i odre\u0111ene opasnosti, od kojih se dodu\u0161e mo\u017eemo sa\u010duvati ako znamo za njih. Krpelji nisu samo napast zbog uboda i posljedi\u010dnog svrbe\u017ea, ve\u0107 mogu biti i prijenosnici nekih bolesti. Tu mo\u017eemo nabrojiti: virusni krpeljni meningoencefalitis, Lyme- borreliozu i za ku\u0107ne ljubimce poznatu babeziozu (piroplazmozu).<\/p>\n
U Hrvatskoj su registrirane dvije bolesti koje prenose krpelji . krpeljni meningoencefalitis i Lyme borelioza, dok najnovija, tre\u0107a bolest erlichioza u nas jo\u0161 nije registrirana. Krpelj najvi\u0161e prijeti Zagreba\u010dkoj, Vara\u017edinskoj i Me\u0111imurskoj \u017eupaniji, na \u010dijem podru\u010dju polovica krpelja u sebi nosi uzro\u010dnika Lyme borelioze.<\/p>\n
Iako krpelja ima po cijeloj Hrvatskoj, ipak je zbog njihove brojnosti i rasprostranjenosti, kao i potencijalne opasnosti od bolesti koje prenose, podru\u010dje sjeverozapadne Hrvatske progla\u0161eno \u00bbcrvenom \u00ab ili najugro\u017eenijom zonom. Ipak, pojedine su virusne i zarazne bolesti koje prenose krpelji, karakteristi\u010dne za odre\u0111ene dijelove zemlje. Primjerice, mediteranska pjegava groznica zabilje\u017eena je u priobalju, tularemija uglavnom u Posavini i Podravini, krpeljni meningoencefalitis registrira se najvi\u0161e u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok je Lyme borelioza zabilje\u017eena posvuda, samo ne u Dalmaciji Od krpeljnog meningoencefalitisa u Hrvatskoj godi\u0161nje oboli izme\u0111u 20 do 60, najvi\u0161e, mu\u0161kih osoba. Lyme borelioza poga\u0111a podjednako i \u017eene i mu\u0161karce. Najve\u0107i broj oboljelih od ove bolesti bilje\u017ei se u lipnju i srpnju, kad u Hrvatskoj godi\u0161nje oboli oko 250 osoba, od kojeg broja najvi\u0161e opet na podru\u010dju Me\u0111imurske \u017eupanije.<\/p>\n
Ova se bolest razvija sedam do deset dana nakon uboda zara\u017eenog krpelja. Kako se za\u0161tititi, a kako lije\u010diti? Lyme borelioza potpuno je druga\u010dija. To je bakterijska zarazna bolest, uzrokovana spirohetom Borreliom burgdorferi, koja po\u010dinje prepoznatljivom ko\u017enom infekcijom. Kako je rije\u010d o multisistemskoj infekciji s tri stadija, u prvoj fazi na mjestu uboda krpelja razvija se ovalno migriraju\u0107e crvenilo\u00a0 ko\u017ee koje ne boli i postupno se \u0161iri, a sredina postaje sve blije\u0111a. Uz tu ko\u017enu promjenujavljaju se obi\u010dno i blagi simptomi infekta – lagano povi\u0161ena\u00a0 temperatura, umor, bolovi u mi\u0161i\u0107ima te regionalni otok limfnih \u010dvorova. Ako se taj stadij ne lije\u010di, bolest prelazi u drugi stadij u kojem dominiraju razli\u010dita upalna stanja zglobova, srca i \u017eiv\u010danog sustava (serozni meningitis, paralize mo\u017edanih ovojnica i sl.). Na kraju bolest prelazi u tre\u0107i stadij, kad se razvijaju kroni\u010dne atrofi\u010dne ko\u017ene promjene, kao i kroni\u010dne zglobne i neurolo\u0161ke promjene, napominje dr. Pla\u010dko. Ponajprije, krpelje treba u prirodi prepoznati, a treba znati kako se pravilno pripremiti za boravak u prirodi, da bi se izbjegao ubod krpelja.<\/p>\n
\u00bbTreba se prikladno odjenuti i za\u0161tititi. Nogavice hla\u010da treba uvu\u0107i u \u010darape, nositi odje\u0107u s dugim rukavima, a glavu za\u0161tititi \u0161e\u0161irom \u0161iroka oboda. Dobro je, tako\u00f0er, prije odlaska u prirodu namazati ko\u017eu uobi\u010dajenim sredstvima za za\u0161titu od uboda insekata, jer na ta mjesta krpelji ne vole i\u0107i. Valja izbjegavati provla\u010denje kroz grmlje te le\u017eanje na travi, a povremeno je dobro pregledati mjesta na tijelu na koja bi se krpelj mogao zavu\u0107i kao .to su tjeme, podru\u010dje pazuha i prepona, iza uha te na dijelovima trbuha\u00ab, upozorava dr. Pla\u010dko.<\/p>\n
Ne uljem po krpelju! Ako krpelja prona\u0111emo na ko\u017ei, trebamo ga \u0161to prije izvaditi, ali ne premazivanjem krpelja kremom, uljem, alkoholom ili petrolejem, kao \u0161to se to nekad savjetovalo. Prema novim saznanjima, u tim bi slu\u010dajevima krpelj mogao reagirati poja\u010danim izlu\u010divanjem sline, \u010dime bi se u tijelo mogao izlu\u010diti pove\u0107an broj virusa i bakterija. U svakom slu\u010daju, najbolje je oti\u0107i lije\u010dniku, kako bi sterilnom iglom odstranio krpelja, sprije\u010dio\u00a0 \u0161irenje infekcije i dao potrebne savjete. Postoji, naravno, i mogu\u0107nost specifi\u010dne imuno profilakse cijepljenjem protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Preventivno cijepljenje preporu\u010duje se svima koji \u010desto borave u prirodi, od \u0161umskih radnika, lovaca i planinara sve do vikenda\u0161a. S obzirom da se cijepljenje ne mo\u017ee ostvariti putem zdravstvene iskaznice, potrebno ga je o vlastitom tro\u0161ku kupiti u ljekarni. Za potpunu za\u0161titu potrebno je uzeti tri doze cjepiva. Kako je upravo sada najpovoljnije vrijeme, prvo cijepljenje treba obaviti tijekom travnja, drugo se cjepivo dobiva za mjesec dana, a tre\u0107e za devet do 12 mjeseci, s time da je docjepljivanje potrebno svake tre\u0107e godine. Za Lyme boreliozu preventivna za\u0161tita cjepivom ne postoji. Preporu\u010duju se uobi\u010dajena za\u0161tita od uboda krpelja te pravovremena i to\u010dna dijagnoza, jer se Lyme borelioza uspje\u0161no lije\u010di antibioticima. Erlihioza, kao tre\u0107a bolest koju prenose krpelji, naj\u010de\u0161\u0107e se javlja tamo gdje ima i Lyme borelioze, a uzrokovana je bakterijama iz roda Erlichia koje primarno napadaju bijele stanice ili leukocite. Laboratorijski nalazi pokazuju izrazit pad leukocita i trombocita, te patolo\u0161ke jetrene testove, a lije\u010di se antimikrobnim lijekovima.<\/p>\n
\n
Zarazne bolesti<\/strong><\/p>\n Svim zaraznim bolestima, bile one te\u0161ke ili lake, zajedni\u010dko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajedni\u010dki nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je 1 uzro\u010dnik bolesti u dovoljnoj koli\u010dini; mora postojati 2 izvor bolesti; biti osiguran 3\u00a0 put prijenosa; uzro\u010dnik bolesti mora 4 u\u0107i u organizam; 5 osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, mo\u017ee se sprije\u010diti zarazna bolest. Ovdje mo\u017eete na\u0107i informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.<\/p>\n \n Krpeljni meningoencefalitis (KME)<\/strong><\/p>\n Krpeljni meningoencefalitis (KME) virusna je bolest rasprostranjena \u0161irom Evrope i Azije. Karakteristika joj je da se \u010de\u0161\u0107e pojavljuje u odre\u0111enom podru\u010dju \u2013 infekcija nastaje isklju\u010divo u podru\u010djima gdje ima zara\u017eenih krpelja (tzv. Aktivna prirodna \u017eari\u0161ta). Bolest ima sezonski karakter jer zbog na\u010dina prijenosa u ovisnosti je od aktivnosti krpelja – pojavljuje se u toplije godi\u0161nje doba, od prolje\u0107a do jeseni. U na\u0161em podneblju prvi slu\u010dajevi pojavljuju se ve\u0107 u travnju, dok je maksimum pojavljivanja u srpnju. Broj oboljelih, osim o aktivnosti krpelja na nekom podru\u010dju, ovisi i o aktivnosti ljudi u prirodi na tom podru\u010dju \u2013 bolest naj\u010de\u0161\u0107e poga\u0111a odrasle osobe koje profesionalno borave u endemijskim podru\u010djima (npr. \u0161umski radnici, poljoprivrednici) ili koji kao izletnici dolaze tamo u dodir s krpeljima pa ih oni svojim ubodom zaraze virusom. Sporadi\u010dnih slu\u010dajeva mo\u017ee biti tokom cijele godine. Poznate su dvije varijante bolesti. U Europi se pojavljuje srednjoeuropski krpeljni meningoencephalitis i bla\u017eeg je karaktera, dok je u Aziji te\u0161ka, \u010desto s visokom smrtno\u0161\u0107u, opisana kao dalekoisto\u010dni, isto\u010dni ili ruski proljetno-ljetni encephalitis.<\/p>\n Uzro\u010dnik i izvor zaraze Na\u010din prijenosa<\/strong><\/p>\n Osnovni na\u010din prijenosa virusa KME je ubodom zara\u017eenog krpelja. Za vrijeme hranjenja krpelj, preko sline, uzro\u010dnika unosi u organizam na kojem se hrani. Kod prijenosa zaraze sa zara\u017eenog krpelja, bitno je vrijeme koje se krpelj nalazi pri\u010dvr\u0161\u0107en na ko\u017ei \u2013 rizik od infekcije je ve\u0107i \u0161to je boravak krpelja na tijelu du\u017ei. Zemljopisna rasprostranjenost i u\u010destalost<\/strong><\/p>\n Bolest se javlja endemijski \u2013 odnosno samo u prirodnim \u017eari\u0161tima gdje postoje prirodni rezervoari virusa (mali glodavci) i njihovi prenosioci (krpelji). Pojavljuje se u podru\u010dju srednje i isto\u010dne Europe. U na\u0161oj zemlji najzna\u010dajnija prirodna \u017eari\u0161ta nalaze se u sjevernoj i sjevernozapadnoj Hrvatskoj. Godi\u0161nje se u Hrvatskoj registrira 20 \u2013 50 oboljelih od KME. Bolest se javlja sezonski, od prolje\u0107a do jeseni, \u0161to odgovara aktivnosti krpelja, a maksimum oboljelih bilje\u017ei se u lipnju i srpnju.<\/p>\n NAJIZLO\u017dENIJE OSOBE:\u00a0<\/span><\/strong>planinari, “gljivari”, brdski trka\u010di i biciklisti, djeca polaznici \u0161kole u prirodi, lovci, \u0161umski radnici… BOLESTI Pro\u010delnik medicinske komisije HGSS-a [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dolaskom ljep\u0161eg vremena sve vi\u0161e ljudi boravi u pririodi u u\u017eiva u svje\u017eem zraku i suncu. No, koliko god taj odlazak bio zdrav, toliko skriva i odre\u0111ene opasnosti, od kojih se dodu\u0161e mo\u017eemo sa\u010duvati ako znamo za njih. Krpelji nisu samo napast zbog uboda i posljedi\u010dnog svrbe\u017ea, ve\u0107 mogu biti i prijenosnici nekih bolesti. Tu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1260","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1260\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong>Uzro\u010dnik krpeljnog meningoencefalitisa (KME) je virus iz roda Flavivirusa, porodica Flaviviridae. Virus KME pripada skupini arbovirusa, tj. virusa \u0161to ih prenose \u010dlankono\u0161ci (artropodi). \u201cArbo\u201d je akronim slo\u017een od prvih dvaju slogova engleskih rije\u010di arthropod borne – preno\u0161en \u010dlankono\u0161cima. Kao prirodni rezervoar (izvor zaraze) KME virusa slu\u017ee razli\u010dite vrste malih \u0161umskih glodavaca, zatim je\u017e, krtica, te rje\u0111e ptice mo\u010dvarice i \u0161i\u0161mi\u0161i. Prenosilac virusa je krpelj, u na\u0161im krajevima je to \u0161umski krpelj, Ixodes ricinus. Krpelj mo\u017ee biti zara\u017een u svim stadijima svog \u017eivotnog ciklusa prilikom hranjenja na \u017eivotinji kojoj se virus nalazi u krvi, a virus perzistira u krpelju do kraja njegovog \u017eivota. Budu\u0107i da je utvr\u0111eno da se virus razmno\u017eava u krpeljima i transovarijalno prenosi s jedne generacije krpelja na drugu (u krpeljima se odr\u017eava u 2 do 3 generacije), krpelj slu\u017ei i kao rezervoar (izvor) i kao prenosioc KME virusa.\u00a0 KME virus ima dva podtipa: a) sredi\u0161nje-europski i b) dalekoisto\u010dni.<\/p>\n
Prijenos virusa s \u010dovjeka na \u010dovjeka nije poznat.<\/p>\n
Krpeljni meningoencefalitis
je bolest koja je pro\u0161irena po cijeloj Europi, a ima je i kod nas. Bolest se javlja u razdoblju od prolje\u0107a do jeseni, odnosno onda kad temperatura zraka prelazi 5\u00b0C. Postoje \u017eari\u0161na podru\u010dja sa zara\u017eenim krpeljima\u00a0???????????andri\u0107, akac, a jedno od takvih jesu obronci Medvednice.
U prvoj fazi bolesti dominiraju op\u0107i simptomi (povi\u0161ena temperatura, slabost, povra\u0107anje,…), dok u drugoj ve\u0107 prevladavaju znaci zahva\u0107enosti sredi\u0161njeg \u017e MANIFESTACIJA BOLESTI
7-10 dana nakon uboda krpelja mogu se javiti:
OP\u0106I SIMPTOMI
povi\u0161ena temperatura, slabost, povra\u0107anje, i vrlo brzo
SPECIFI\u010cNI SIMPTOMI
zahva\u0107enosti sredi\u0161njega \u017eiv\u010danog sustava (ko\u010denje vrata, oduzetost ekstremiteta, vrtoglavica, pospanost)
UZRO\u010cNIK BOLESTI: Flavivirus
iv\u010danog sustava (slabost mi\u0161i\u0107a, zako\u010denost vrata, vrtoglavica,…).
Klini\u010dka slika
Ve\u0107ina zara\u017eenih uop\u0107e ne oboli. Ako se bolest razvije, klasi\u010dna slika bolesti o\u010dituje se bifazi\u010dkim tokom. Prva faza javlja se poslije inkubacijskog perioda od 7 do 14 dana nakon uboda zara\u017eenog krpelja. To je kratkotrajna febrilna bolest sli\u010dna gripi \u2013 javljaju se op\u0107i znakovi infekcije: vru\u0107ica, glavobolja, klonulost. \u010cesto ostaje klini\u010dki neopa\u017eena. Ta prva faza traje oko tjedan dana, a slijedi op\u0107e pobolj\u0161anje, odnosno period latencije u trajanju od 4 do 10 dana. U drugoj, meningoencefaliti\u010dnoj fazi, koja se razvije tek kod manjeg dijela bolesnika, uz op\u0107e simptome (povi\u0161ena temperatura, glavobolja, bolovi u razli\u010ditim djelovima tijela ) javljaju se i znakovi infekcije sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava, odnosno upale mo\u017edanih ovojnica (ko\u010denje vrata, povra\u0107anje, intenzivne glavobolje). Rije\u0111e dolazi i do upale mozga sa specifi\u010dnim znakovima: vrtoglavica, pospanost, tremor, paralize mi\u0161i\u0107a i dr.) .Kod najve\u0107eg broja bolesnika bolest ipak ima blagi tijek. Samo se u rijetkim slu\u010dajevima javljaju te\u017ei oblici s paralizom mi\u0161i\u0107a ramenog pojasa, ruku i disanja
Lije\u010denje
Lije\u010denje simptoma od strane sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava se provodi u bolnici, posebno kod najte\u017eih slu\u010dajeva. Boreliozu Lyme
tako\u0111er povezujemo s krpeljima. Uzro\u010dnik je bakterija Borrelia burgdorferi, a bolest se o\u010dituje ko\u017enim crvenilom oko mjesta uboda krpelja. Crvenilo se \u0161iri u koncentri\u010dnim krugovima, a u sredini se pojavljuje bljedilo. Za boreliozu Lyme ne postoji cjepivo, ali se u ovoj prvoj fazi bolesti popra\u0107enoj ko\u017enim crvenilom moraju primijeniti antibiotici, nakon \u010dega uslijedi potpuno ozdravljenje. Stoga, osobe cijepljene protiv krpeljnog meningoencefalitisa, kojima se krpelj zario u ko\u017eu, trebaju mjesto uboda nadzirati u periodu od mjesec dana. Ako u tom vremenu uo\u010de navedene promjene na mjestu uboda, trebaju se javiti svom lije\u010dniku.
Iako se iznimno rijetko javlja u ljudi, zna\u010dajno je spomenuti piroplazmozu kao ozbiljnu bolest ku\u0107nih ljubimaca – pasa, \u010destih pratioca \u010dovjeka tijekom boravka u prirodi. Dakle, prilikom dolaska iz prirode, potrebno je pregledati i svoje ljubimce, zbog njih samih, ali i zbog mogu\u0107nosti unosa krpelja u \u017eivotni prostor \u010dovjeka (ku\u0107a, stan).
Lyme borelioza je bakterijska bolest koja se na \u010dovjeka mo\u017ee prenijeti ubodom zara\u017eenog krpelja. Klini\u010dki to je multisistemna infekcija u kojoj mo\u017eemo razlikovati tri stadija razvoja bolesti. Uzro\u010dnik i izvor zaraze
Bolest je uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, spirohetom iz roda Borrelia. Glavni rezervoar (izvor zaraze) uzro\u010dnika su \u0161umske \u017eivotinje i krpelj Ixodes ricinus . Uzro\u010dnik se prenosi s jedne generacije krpelja na drugu. Na\u010din prijenosa
Bakterija uzro\u010dnik bolesti nalazi se u probavnom sustavu krpelja, a na \u010dovjeka se mo\u017ee prenijeti ubodom zara\u017eenog krpelja. Zemljopisna rasprostranjenost i u\u010destalost
U Hrvatskoj je Lyme borelioza rasprostranjenija od KME. Uglavnom se javlja sjeverno od 45 paralele. Godi\u0161nje se registrira 200 \u2013 300 oboljelih. Obzirom da je zbog na\u010dina prijenosa ovisna o aktivnosti krpelja, najve\u0107i broj prijava bilje\u017ei se u svibnju, lipnju i srpnju. Klini\u010dka slika
I stadij
Od uboda krpelja do pojave prvih znakova bolesti pro\u0111e u prosjeku 2 \u2013 3 tjedna. Prvi znakovi bolesti su promjene na ko\u017ei tzv. migriraju\u0107i eritem – na mjestu uboda krpelja nastaje crvenilo koje se postepeno \u0161iri u okolicu, a sredina postaje sve blije\u0111a, \u0161to mo\u017ee biti popra\u0107eno svrbe\u017eom, bolovima i pe\u010denjem. Uz to se mogu pojaviti i op\u0107i znakovi zarazne bolesti: povi\u0161ena temperatura, glavobolja, malaksalost, umor, bolovi u mi\u0161i\u0107ima i zglobovima i pove\u0107ani regionalni limfni \u010dvorovi. Nakon nekoliko tjedana u ve\u0107ine ko\u017ene promjene nestaju i time bolest zavr\u0161ava. II stadij
Ako se prvi stadij ne lije\u010di, bolest kod nekih nakon vi\u0161e tjedana ili mjeseci progredira u drugi stadij u kojem dominiraju razli\u010dita upalna stanja zglobova, srca i \u017eiv\u010danog sustava (serozni meningitis, paralize mo\u017edanih \u017eivaca i dr.) III stadij
Nakon vi\u0161e mjeseci ili godina mogu se pojaviti upale zglobova- upala zahva\u0107a jedan ili vi\u0161e velikih zglobova koji su ote\u010deni i bolni. Na kraju nastaju te\u0161ke degenerativne promjene uz gubitak zglobne hrskavice. U ovom stadiju mogu nastati i kroni\u010dne promjene na ko\u017ei. Lije\u010denje
Lije\u010denje se provodi antibioticima. Lije\u010denje u ranom stadiju bolesti je u\u010dinkovito, ali ako se ne lije\u010di, mo\u017ee imati ozbiljne posljedice. Zbog toga je va\u017eno bolest na vrijeme dijagnosticirati i \u0161to prije zapo\u010deti s lije\u010denjem. Erlihioza Erlihioza je akutna zarazna bolest koju uzrokuje mikroorganizam iz porodice Rikettsiaceae, rod Ehrlichia. Prvi put je opisana 1987.godine. Uzrokuje bolest kod ljudi i kod \u017eivotinja (pas). Prenosi se ubodom zara\u017eenim krpeljom. Erlichia Chaffeensis uzro\u010dnik je humane monocitne erlihioze – HME , a Anaplasma Phagocytophila i Erlichia Ewingii uzrokuju humanu granulocitnu erlihiozu \u2013 HGE. Erlihioza se razvija 7 do 10 dana nakon uboda krpelja i o\u010dituje se nespecifi\u010dnim znakovima infektivne bolesti: povi\u0161ena temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mi\u0161i\u0107ima i zglobovima, umor, mu\u010dnina, povra\u0107anje, promjene na ko\u017ei u vidu ru\u017ei\u010dastog osipa. U te\u017eim slu\u010dajevima dolazi do upale sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava, o\u0161te\u0107enja bubrega i pote\u0161ko\u0107a s disanjem. Kod nekih zara\u017eenih uop\u0107e se ne pojave znakovi bolest, ili su oni vrlo blagi. Lije\u010di se antimikrobnim lijekovima. Preventivne mjere sastoje se od op\u0107ih mjera za\u0161tite od krpelja. PREVENTIVA
Svaki krpelj nije prijenosnik virusa krpeljnog meningoencefalitisa, ali ne postoji na\u010din da odmah znamo je li krpelj inficiran
– repelente (sredstva koja odbijaju komarce i donekle krpelje) koja \u0107e ihh dr\u017eati na pristojnoj udaljenosti.
-zatvorena obu\u0107a (gojzerice ili jo\u0161 bolje gumene \u010di\u017eme).
– po povratku iz \u0161ume dobro pregledati cijelo tijelo (za djecu i vlasi\u0161te), kako bismo one krpelje koji se nisu zarili u ko\u017eu otkloniti tu\u0161iranjem, a one zarivene uo\u010dili i pravodobno uklonili s tijela.
REPELENTInanijeti ih na gole i izlo\u017eenije dijelove tijela
OBU\u0106A I ODJE\u0106Aizbjegavati vunu, flanel i ostalu odje\u0107u s puno dla\u010dica. Bolja je svjetla odje\u0107a na kojoj lak\u0161e uo\u010davamo krpelja
IZBJEGAVATI PROVLA\u010cENJE KROZ \u0160UMSKI GUSTI\u0160
PREGLEDATI SE po povratku iz prirode PODRU\u010cJA ZARA\u017dENIH KRPELJA Ove mjere mogu dovoljne za samoza\u0161titu i to zbog \u010dinjenice da krpelju treba nekoliko sati dok se ne ugnijezdi u ko\u017eu. Tek nakon \u0161to je dovoljno dugo zariven u ko\u017eu (najmanje 2 sata) postoji opasnost zaraze za \u010dovjeka.
Prevencija a) op\u0107e mjere za\u0161tite od krpelja
– nosite prikladnu odje\u0107u i obu\u0107u prilikom boravka u prirodi (dugi rukavi i duge
nogavice, zatvorene cipele)
– uvla\u010denjem majice u hla\u010de i hla\u010da u \u010darape produ\u017eavamo put koji krpelj treba prije\u0107i i pove\u0107avamo mogu\u0107nost njegovog pronala\u017eenja tijekom njegovog kretanja
– no\u0161enjem odje\u0107e svijetlih boja pove\u0107avamo mogu\u0107nost uo\u010davanja krpelja uslijed boljeg kontrasta
– pregledajte tijelo nakon povratka iz prirode
– \u0161to prije odstranite krpelja ukoliko se ipak u\u010dvrstio u ko\u017ei
Prevencija
Budu\u0107i da za Lyme boreliozu ne postoji specifi\u010dna za\u0161tita cjepivom, za prevenciju bolesti va\u017ene su op\u0107e mjere za\u0161tite od krpelja: – nosite prikladnu odje\u0107u i obu\u0107u prilikom boravka u prirodi (dugi rukavi i duge
nogavice, zatvorene cipele)
– uvla\u010denjem majice u hla\u010de i hla\u010da u \u010darape produ\u017eavamo put koji krpelj treba prije\u0107i i pove\u0107avamo mogu\u0107nost njegovog pronala\u017eenja tijekom njegovog kretanja
– no\u0161enjem odje\u0107e svijetlih boja pove\u0107avamo mogu\u0107nost uo\u010davanja krpelja uslijed boljeg kontrasta
– pregledajte tijelo nakon povratka iz prirode
– \u0161to prije odstranite krpelja ukoliko se ipak u\u010dvrstio u ko\u017ei
O KRPELJIMA
Krpelji se nalaze na vlatima trave i istaknute gran\u010dice niskog raslinja i grmlja, gdje sa svojim ra\u0161irenim no\u017eicama \u010dekaju “\u017ertvu” na koju \u0107e se uhvatiti.
NA\u010cIN ZARAZE
Ubodom zara\u017eenog krpelja IXODES RICINUS. Ime je dobio po izgledu odrasle \u017eenke nakon \u0161to je uzimanjem krvi pove\u0107ala obujam do veli\u010dine gra\u0161ka. Tada izgledom podsje\u0107a na plod RICINUSA.NAJVE\u0106A AKTIVNOST KRPELJA od prolje\u0107a do jeseni (najvi\u0161e u svibnju i lipnju).
\u0160umski krpelji i bolesti koje prenose \u2013 kako se za\u0161tititi? Krpelji su paraziti toplokrvnih \u017eivotinja, a iznimno i \u010dovjeka. \u0160ume i proplanci pru\u017eaju im dom, a ljudima koji ih posje\u0107uju radi izletni\u010dkih u\u017eitaka ili zbog posla mogu na\u010diniti neugodnosti. Zna\u010dajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasre\u0107u samo mali broj krpelja nosi uzro\u010dnike bolesti. Kako bi mogli \u0161to ljep\u0161e i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet pone\u0161to saznati o tim malim \u017eivotinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogu\u0107nostima da se ti rizici izbjegnu.
O krpeljima
Krpelji su \u010dlankono\u0161ci pau\u010dnjaci iz reda grinja. Dijele se na dvije velike porodice Ixodidae (\u0161ikarni ili tvrdi krpelji) i Argasidae (stajski ili meki krpelji). Glava, prsi\u0161te i zadak \u010dine im jednu cjelinu. Za svoj razvoj i razmno\u017eavanje trebaju obrok krvi, zbog \u010dega povremeno \u017eive kao nametnici na toplokrvnim kralje\u0161njacima (pticama i sisavcima), kojima si\u0161u krv. Krpelji su rasprostranjeni \u0161iroko u prirodi, a naj\u010de\u0161\u0107e ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih podru\u010dja \u0161uma, sloju grmlja i niskog raslinja, po \u0161ikarama i visokotravnatim stani\u0161tima. Prilikom uboda preko sline mogu prenositi razli\u010dite zarazne bolesti.
. Od vi\u0161e vrsta krpelja, u Hrvatskoj je vrlo \u010dest, i na \u010dovjeka se najvi\u0161r prihva\u0107a, tzv. obi\u010dni, \u0161umski krpelj . Ixodus ricinus. \u00bbTo je vrlo pokretan i sitan krpelj, a najvi\u0161e se pojavljuje kod nas u prolje\u0107e i rano ljeto. Tada nam ta malena, ni tri milimetra duga\u010dka \u017eivotinjica iz roda \u010dankono\u017eaca, koja je parazit toplokrvnih \u017eivotinja, ptica i sisavaca, a iznimno i \u010dovjeka, zadaje najvi\u0161e problema. Budu\u0107i da njezin razvoj i opstanak ovise o obroku krvi, od zara\u017eenih \u017eivotinja kao \u0161to su glodavci, divlja\u010d i ptice, mo\u017ee prenijeti niz bolesti\u00ab, govori dr. Pla\u00e8ko. Krpelji u lovu na CO2?
Iako je osnovno obilje\u017eje svih pau\u010dnjaka, pa tako i krpelja, tijelo gra\u0111eno od\u00a0 glavoprsja i zadka te \u010detiri para nogu umjesto tri, koliko imaju\u00a0 sli\u010dni insekti, najinteresantniji je krpeljov organ za bodenje I sisanje krvi. To je ubodno rilo, \u010diji je sredi\u0161nji kopljasti dio opskrbljen brojnim zubi\u0107ima okrenutim prema natrag, poput harpuna. Uz njega su prislonjene dvije no\u017easte tvorbe s povratnim kukicama pomo\u0107u kojih krpelj probija ko\u017eu. Tako\u0111er, krpelji se odlikuju posebnim
kombiniranim osjetilom, zvanim Hallerov organ. Budu\u0107i da se njihove osjetne
stanice nalaze obostrano na prednjim nogama, u potrazi za \u00bb\u017ertvom\u00ab krpelji se uzdignu na izdanke grmlja ili na vlati trave i tu ra\u0161irenih prednjih noica registriraju prolaz \u017eivotinje, njihovu toplinu i uglji\u010dni dioksid, kao i jo\u0161 neke mirise. Krpelji se izrazito dobro prilago\u0111avaju nepovoljnim uvjetima okoli\u0161a kao \u0161to su nedostatak hrane, su\u0161a, hladno\u0107a I sli\u010dno, te tome mogu prilagoditi i brzinu svog razvoja i pre-\u017eivjeti kao ne\u017eiva tvar duga nepovoljna razdoblja bez hrane. Me\u0111utim, ono \u0161to je za medicinu i epidemiologiju nar\u010dito zna\u010dajno, jest \u010dinjenica da zara\u017eeni krpelji to ostaju cijeli svoj \u017eivotni vijek, koji mo\u017ee trajati i do pet godina, a viruse predaju u potomstvo! Razvojni ciklus
Krpelj u svom razvoju prolazi kroz tri faze: larva, nimfa i odrasli oblik (adult). Obrok krvi nu\u017ean je krpeljima u svakoj od razvojnih faza, te u toku svog \u017eivota si\u0161e krv tri puta, na tri razli\u010dita doma\u0107ina. \u017denka se \u010de\u0161\u0107e mo\u017ee sresti kao napasnik, jer samo ako se nasi\u0161e krvi mo\u017ee snesti jaja\u0161ca. Veli\u010dina krpelja razlikuje se ovisno o razvojnom obliku: kao larva, mjeri oko 1 mm, dok je odrasla \u017eenka veli\u010dine 4-5 mm. Nasisana krvi velika je kao zrno gra\u0161ka. \u017divi oko godinu dana, no mo\u017ee dose\u0107i starost i od pet godina. Kretanje
Krpelj ima mali radijus kretanja, a udaljenost koju mo\u017ee prije\u0107i ovisi o razvojnom obliku. Odrasli se mo\u017ee pro\u0161etati nekoliko metara u \u0161irinu u potrazi za hranom. Krpelj svoju \u017ertvu ne tra\u017ei aktivno kao npr. komarac \u2013 \u017ertve moraju pokupiti njih. On se popne na vr\u0161ak trave ili gran\u010dice grmlja i tu nepomi\u010dno \u010deka da se pribli\u017ei \u017ertva. Kada \u017eivotinja ili \u010dovjek dotakne krpelja, on se svojim no\u017eicama zaka\u010di i prije\u0111e na njih, te tra\u017ei povoljno mjesto na tijelu gdje se mogu svojim o\u0161trim rilcem ubosti u ko\u017eu i sisati krv. Za aktivnost krpelja vrlo je va\u017ena temperatura i vla\u017enost zbog \u010dega imaju svoju sezonsku aktivnost – najbrojniji i najaktivniji su u prolje\u0107e i po\u010detkom ljeta. Mogu se susresti i u jesen, ali znatno rje\u0111e. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na \u0161umskim \u017eivotinjama, a zarazu mogu svojim ubodom prenijeti i na \u010dovjeka ako se on na\u0111e u njihovom prirodnom okoli\u0161u. Uzro\u010dnici bolesti prenose se sa zara\u017eenog krpelja i na nove generacije pa su stoga krpelji, osim prenosioca i rezervoari uzro\u010dnika. U na\u0161im krajevima se naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107u tzv. \u0161umski (\u0161ikarni) krpelji vrste Ixodes ricinus. Najaktivniji su u prolje\u0107e i rano ljeto (svibanj \u2013 lipanj), u najja\u010dem ljetu se povla\u010de i prakti\u010dki ih nema, te se u jesen u manjem broju opet pojavljuju. U hladno godi\u0161nje doba (studeni – o\u017eujak ) krpelji se ne susre\u0107u, osim ako je zima topla i bez snijega. U Hrvatskoj bolesti koje mogu prenositi \u0161umski krpelji su: 1. Krpeljni meningoencefalitis
2. Lyme borelioza
3. Erlichioza To su tzv. bolesti prirodnih \u017eari\u0161ta jer je njihovo pojavljivajne ovisno o prirodnom stani\u0161tu prenosioca (krpelja), te se pojavljuju samo na odre\u0111enim podru\u010djima. Najizlo\u017eeniji su im ljudi koji profesionalno borave u prirodi, planinari, rekreativci, djeca polaznici \u0161kole u prirodi, izletnici.<\/p>\n
Dario \u0160vajda dr.med.<\/p>\n