\n
Planinarsko dru\u0161tvo iz Slavonskog Broda prije 55 godina namjeravalo je o\u010distiti jezero, a u neposrednoj blizini podi\u0107i planinarski dom. Planinari su ovaj romanti\u010dni kraj \u017eeljeli pretvoriti u lijepo izleti\u0161te Slavonije. Zahvaljuju\u0107i odluci op\u0107ine Slavonska Po\u017eega, da se Sovsko jezero s okolicom proglasi zna\u010dajnim krajolikom, Republi\u010dki zavod za za\u0161titu prirode SRH izradio je 1989. godine iscrpan i stru\u010dan opis stanja jezera i njegova krajolika te dao smjernice za ure\u0111enje. Rije\u010d je o stru\u010dnom opisu, a nadamo se da mo\u017ee poslu\u017eiti izletnicima i planinarima da se o jezeru najprije upoznaju, a zatim \u010dim prije posjete ovaj zanimljivi diljski fenomen.<\/p>\n
\n
Sovsko jezero predstavlja jedinstven primjerak prirodnog jezera u brdsko-bre\u017euljkastom podru\u010dju kontinentalne Hrvatske. Smje\u0161teno je na sjevernoj padini Dilja, neposredno ispod glavnog bila (Mlakino brdo, 430 m i Jurje brdo, 471 m) na nadmorskoj visini od 330 metara. Jezero je u maloj depresiji, a s isto\u010dne i sjeveroisto\u010dne strane okru\u017euje ga \u0161uma hrasta kitnjaka i obi\u010dnog graba, te \u0161uma bukve u jarcima. Isto\u010dno od jezera je malo uzvi\u0161enje – Jezero brdo, 380 metera, na \u010dijem je vrhu piramida Vidikovac. Na sjeverozapadu ova udolina je otvorena, te je neko\u0107 za vrijeme velikih voda vi\u0161ak jezerske vode istjecao. Evo, tako su ukratko opisali jezero stru\u010dnjaci Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu prirode iz Zagreba. Iz ove studije navodimo jo\u0161 neke zanimljive podatke. Veli\u010dina jezera je oko 3.600 m2, maksimalna dubina je oko 8-10 metara. Rubovi jezera obrasli su trskom i rogozom u pojasu \u0161irine od 3 do 7 metara. To je razlog \u0161to je povr\u0161ina vodenog zrcala jezera svedena na polovicu. Po jakim povr\u0161inskim strujanjima na jugoisto\u010dnom dijelu jezera mo\u017ee se zaklju\u010diti da je u samom jezeru vrlo sna\u017ean izvor. Na osnovi vodene vegetacije vidljivo je da je isto\u010dna i sjeverna obala jezera ne\u0161to polo\u017eenija i pli\u0107a, a ju\u017ena i jugozapadna strmija.<\/p>\n
\n
\u0160uma hrasta kitnjaka i graba raste neposredno uz jezero. U okoli\u0161u raste jo\u0161 klen, od grmlja: lijeska, kalina, glog, borovica, od prizemnog raslinja jaglac, crni grahor, kukurijek, uskolisna mlje\u010dika, kostrika itd. Raznolik sastav \u0161ume ukazuje na klimatsku pogodnost Sovskog jezera za turisti\u010dke svrhe, a raznolikost biljnih vrsta, \u0161umske i mo\u010dvarne vegetacije uz pejsa\u017enu ljepotu mogu se koristiti za nau\u010dne ekskurzije mladih biologa (“\u0161kola u prirodi”).<\/p>\n
\n
Sovsko jezero se zbog velike produkcije organske materije postepeno zatrpava. Jezero je ekolo\u0161ki va\u017eno kao uto\u010di\u0161te manjeg broja ptica mo\u010dvarica koje se u njemu gnijezde (trstenjak, liska, gnjurci, divlje patke). Tu su nastanjeni i vodozemci: \u017eabe, barske kornja\u010de i bjelou\u0161ka. Od riba u jezeru \u017eivi samo kara\u0161. Kvaliteta jezerske vode je zadovoljavaju\u0107a, ali svakako valja poduzeti mjere radi njenog o\u010duvanja i pobolj\u0161anja kvalitete. Blagi reljef, pitom krajolik i dobre klimatske prilike pogodovale su razvoju poljoprivrede neposredno uz jezero. Iskr\u010den je ve\u0107i kompleks \u0161ume i pretvoren u oranice, vo\u0107njake, vinograde i pa\u0161njake. Tu je \u010ditava poljoprivredna oaza u kompleksu \u0161umovite padine Dilja. Ranije je uz jezero bio veleposjed s gospodarskim zgradama, vo\u0107njakom i vinogradom.<\/p>\n
\n
Izletnici koji \u017eele jednodnevni odmor i rekreaciju na obroncima Dilja, ovdje na jezeru imaju zaista predivan kutak. U blizini su dvije piramide odakle se mo\u017ee u\u017eivati osmatraju\u0107i panoramu Po\u017ee\u0161ke kotline i vidik prema \u0110akovu i Posavini. Uz odre\u0111ene zahvate, kojima se ne\u0107e naru\u0161iti prirodne i pejsa\u017ene vrijednosti krajolika, Sovsko jezero \u0107e postati jo\u0161 privla\u010dnije za sve poklonike prirode.<\/p>\n
…. [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Otkako je Luka Ili\u0107 Oriov\u010danin jo\u0161 1844. godine zabilje\u017eio i zapazio Sovsko jezero kao jedinstven i zanimljiv prirodni fenomen, interes stru\u010dnjaka, putopisaca, planinara i ljubitelja prirode nije prestajao. \u010cetrdesetak godina poslije dr. Ignjat Brli\u0107 opisuju\u0107i jedan izlet na Sovsko jezero u Dilju opazio je da nedostaje stru\u010dan opis Sovskog jezera. Ne istra\u017euju\u0107i tko ga je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1192","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1192","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1192"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1192\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
objavljeno u\u00a0 monografiji “Planinarstvo u Brodu” Teodora Trifunovi\u0107a , lipanj 1990.g.<\/em><\/p>\n<\/div>\n