{"id":1178,"date":"2011-02-07T12:36:00","date_gmt":"2011-02-07T11:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp\/?p=1178"},"modified":"2022-12-30T12:45:19","modified_gmt":"2022-12-30T11:45:19","slug":"geografske-znacajke-slavonske-planinegeografske-znacajke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/geografske-znacajke-slavonske-planinegeografske-znacajke\/","title":{"rendered":"Geografske zna\u010dajke: Slavonske planine"},"content":{"rendered":"

[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” custom_padding=”4px||72px|||” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_row _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” theme_builder_area=”post_content” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n

\n

Psunj, Papuk i Krndija najstarije su planine Slavonije. Dok na jednoj strani nailazimo na blago zaravnjene oblike ispresijecane malim tokovima strmih strana, na drugoj strani se izdi\u017eu obronci strmih i te\u0161ko pristupa\u010dnih planinskih masiva. U prastaro je doba oblik brda i dolina bio druga\u010diji od dana\u0161njeg, koji je nastao provalom vulkana, te djelovanjem vanjskih sila. Geolo\u0161kim ispitivanjem utvr\u0111eno je, da je ovaj dio na\u0161e zemlje bio pod vodom, a za vrijeme otjecanja Panonskog mora kroz \u0110erdap, postaje suha zavala. Ostaci okamenjenih morskih zvijezda i \u0161koljaka svjedo\u010de nam, da je za vrijeme oligocena ovdje postojalo jezero.<\/p>\n<\/div>\n

\n

\n

\n

U podlozi ovo planine imaju stari sastav stijena od paleozoika. pa prema mla\u0111im sedimentima. Bilo je i vulkanizama, pa u stijenama nailazimo i na eruptive, kao i plemenite kovine – zlato, kojega, na\u017ealost, ima u malim koli\u010dinama (Velika – Papuk).<\/p>\n

\n

Sve pukotine i rasjedi izvr\u0161eni su prije kvartara. Formiranje dana\u0161njih oblika po\u010dinje u neogenu, a do pomla\u0111ivanja reljefa dolazi u tercijaru. Najdinami\u010dniji reljef nalazi se na ju\u017enoj strani sa strmim odsjecima, a morfolo\u0161ki je vrlo zanimljivo dno, sa izmjenom ravnih povr\u0161ina, stepeni\u010dastih prijelaza, te usje\u010denih dolina uz rijeke i potoke. Najve\u0107e prostranstvo zauzimaju oligocene naslage konglomerata i pje\u0161\u010denjaka, a zatim ostali tercijarni sedimenti, diluvij i najmla\u0111i aluvij, koji prati rije\u010dne tokove, sastavljen od pijeska, \u0161ljunka i mulja.<\/p>\n

\n

Planine su nekada bile mnogo vi\u0161e po\u0161umljene, bogate i daleko poznate po svojim hrastovim \u0161umama vrlo visoke starosti. \u0160umski pokrov nije jedinstven, ve\u0107 izmije\u0161an hrast, bukva i breza, pa otuda i naziv Brezovo Polje. Osim toga nerijetko se nalazi javor, klen i jasen, dok je crnogorica slabije zastupljena.<\/p>\n

\n

\u00bbNeka priroda bude na\u0161 jedini studij\u00ab Boalo<\/p>\n

…
objavljeno u monografiji “Planinarstvo i turizam kotara Daruvar”,\u00a0 1958.g.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Psunj, Papuk i Krndija najstarije su planine Slavonije. Dok na jednoj strani nailazimo na blago zaravnjene oblike ispresijecane malim tokovima strmih strana, na drugoj strani se izdi\u017eu obronci strmih i te\u0161ko pristupa\u010dnih planinskih masiva. U prastaro je doba oblik brda i dolina bio druga\u010diji od dana\u0161njeg, koji je nastao provalom vulkana, te djelovanjem vanjskih sila. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1178","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1178"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1178\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}