Pretpaleozojsko i paleozojsko kamenje izgra\u00ad\u0111uje jezgru svih triju gorskih sklopova kao i Ravne gore, pa na toj jezgri le\u017ee mezozojski fragmenti kao izme\u0111u Daruvara, Sira\u010da i Pa\u00adkre, gdje dolazi ja\u010di razvoj gornjo-trijaskog kamenja, dok u Papuku dolazi suvisla gornjo-kredna plo\u010da vapnenaca izme\u0111u Jankov\u00adca, Papuka, Iva\u010dke glavice i Previje, a na Crnom vrhu, Dujanovoj kosi ,i. Pijetlovoj nogi dolaze crveni gornjo-kredni pje\u0161\u010denjaci i sme\u0111i do sivi polukristalini\u010dni gornjo-kredni vapnenci. U Krndiji oko Gazija, Duzluka, a napose oko Manastira nalazimo ne\u0161to ja\u010de razvijene srednjo i gornjo-trijaske naslage, dok oko Visa uz Pi\u0161tanac potok nastupaju fragmentarno gornjo-kredne i gornjo-trijaske naslage, na sjevernim obroncima Duge kose.<\/p>\n
\n
\n
Najstarije ili pretpaleozojske naslage u sva \u010detiri gorska sklapa sastavljene su od granita, gnajsa i kristalinskih \u0161kriljevaca, dok se paleozojske naslage sastoje od kremenih \u0161kriljavaca (filita) razne boje, \u0161kriljave teksture, pa od kremenih pje\u0161\u010denjaka bijele, zelenkaste i crvenkaste boje kako ih nalazimo dobro razvijene u dolini Radlovca potoka i Velike rijeke i na Drugoj kosi. Paleozojiku pripada i malo ra\u0161irenih bijelih i sivih kristalini\u010dnih vapnenaca Bedeni\u0107a i Velike Brazde u Krn\u00addiji a uz cestu Bekte\u017e\u2014Na\u0161ice. Mezozojske naslage Psunja, Papuka i Krndije pripadaju formaciji trijasa i gornje krede, a sastavljene su od trijadi\u010dkih dolomita i vapnenaca, pa od malog nalazi\u0161ta vengenskih \u0161kriljavaca izvo\u00adri\u0161ta Iskrice kraj Manastira Duzluk i \u0161krilja\u00advaca u podru\u010dju Sira\u010da.<\/p>\n
\n
Gornjo-kredne naslage sastavljene su od svijetlih polukristalini\u010dnih vapnenaca vapnena\u010dke plo\u010de Papuk, Iva\u010dka glavica, Jankovac, Previja i Visa u dolini Pi\u0161tanca potoka. Uz vapnence gornje krede dolazi na sjevernom podno\u017eju vrha Papuka (953 m) uz put \u0161to vodi od Iva\u010dke glavice na Kne\u017eevu vodu mali raz\u00advoj krednih vapnenih lapora, a u podru\u010dju Pijetlove noge, Dujanove kose i Crnog vrha dolaze crveno-sme\u0111i pje\u0161\u010denjaci gornje krede.<\/p>\n
\n
Na rubove kristalinskih masa Psunja i ostalih gorskih skupina zapadno slavonskih gora naslanjaju se u\u017ei ili \u0161iri pojasevi terci\u00adjarnih naslaga iz formacija oligocena, mioce\u00adna i pliocena. Zna\u010dajno je da su naslage pliocena talo\u017eene na ulazima u pojedine ve\u0107e doline kao npr. u dolinu Rupnice i Jovanovice potoka kod Vo\u0107ina, Kutjeva\u010dke rijeke itd, u dolinu Tajnovca potoka kod Na\u0161ica, a da ih u unutra\u0161njosti dolina ne nalazimo, \u0161to zna\u010di, da su dana\u0161nje doline nastale tek u postpliocensko doba. Oligocenske i miocenske nasla\u00adge \u010de\u0161\u0107e nastupaju i u unutra\u0161njosti podru\u010dja kao npr. oligocenske naslage uz podno\u017eje Lon\u010darskog visa kod Gradi\u0161ta, kod Kutjeva, kod Mitrovca i Venja zapadno Kutjeva, oko gornjeg toka Jovanovice potoka, oko Zve\u010deva i Zaila itd.<\/p>\n
\n
Miocenske naslage obrubljuju rubove spo\u00admenutih gora, pa se nalaze znatno uzdignute iznad pliocenskih naslaga, te su prema tome miocenske i oligocenske naslage bile pod vr\u017eene tektonskim poreme\u0107ajima u vremenu prije talo\u017eenja pliocenskih naslaga. To je i razlogom, da su miocenske naslage na ju\u017enom i sjevernom rubu Psunja, Papuka i Krndije \u010desto na pojedinim odsje\u010dcima uz jele, kao npr. na crti Gradi\u0161te – Velika uz ju\u017eni rub Pa\u00adpuka i Krndije ili uz sjeverni rub istih gora od Seone do Pi\u0161tanca potoka, dok su na dru\u00adgim mjestima znatno izdignute iz svoga prvo\u00adbitnog polo\u017eaja kao na isto\u010dnom i jugoisto\u010d\u00adnom dijelu Krndije, oko Slatinskog Drenovca, oko Starog Zve\u010deva, Kamenskoga, Strije\u017eevice, Berkovca i Rogolja itd.<\/p>\n
\n
Tercijarne naslage sastavljene su od razno\u00adbojnih pijesaka, pje\u0161\u010denjaka, lapora i laporovitih vapnenaca i vapnenaca. U naslagama oligocena oko Gradi\u0161ta, Kutjeva, Mitrovca, Venja, oko izvori\u0161ta Jovanovice potoka i na nekim drugim mjestima, dolaze ve\u0107e ili ma\u00adnje koli\u010dine mrkog ugljena.<\/p>\n
\n
Vrlo se \u010desto doga\u0111a, da su sve dosad spo\u00admenute naslage na ve\u0107im ili manjim prosto\u00adrima prekrivene debljim ili tanjim pokrovom kvartarnih naslaga, u obliku obrona\u010dnih ilovi\u00adna, pijesaka, ilovina i glina, rije\u010dnog i po\u00adto\u010dnog nanosa, pa te naslage znadu biti debele i po nekoliko desetaka metara kao npr. u Po\u017ee\u0161koj kotlini, oko Feri\u010danaca i Orahovice u Krndiji, oko Podravske Slatine, Hum Va\u00adro\u0161i, Pivnice itd. Gotovo svuda gdje nastupaju kvartarne naslage one su zasa\u0111ene kulturama vinograda i ostalih poljoprivrednih dobara.<\/p>\n
\n
Jo\u0161 je preostala jedna vrsta kamenja iz grupe kristalinskog kamenja tj. eruptivno ili vulkansko kamenje koje dolazi na podru\u010dju Psunja, Papuka i Krndije. Premda ovo ka\u00admenje ne nastupa u takvom rasprostranjenu kao ostalo kristalinsko kamenje, ipak je ono va\u017eno za rje\u0161avanje tektonskih problema i historijskog razvoja u geologiji spomenutih planina.<\/p>\n
\n
Tako na brdu Lon\u010darski vis kod Gradi\u0161ta u Krndiji dolazi kremeni bazalt. On dolazi oko glavnog vrha Krndije visa u ve\u0107em pro\u00adstranstvu, a nalazimo ga i oko vrha na kojem stoji ru\u0161evina Bedem grada. Mnogo \u010de\u0161\u0107e i u ve\u0107im prostranstvima dolazi dijabazno ka\u00admenje kao npr. u dolini Radlovca potoka i Velike rijeke kraj Orahovice, oko Gornje Li\u00adsi\u010dine i Visa nedaleko Vo\u010dina, sjeverno i isto\u00ad\u010dno od Velike i jugoisto\u010dno od Mihokovi\u0107eva. U dolini Jovanovice i Rupnice potoka i oko Starog grada u Vo\u0107inu dolazi augitni andezit, pa se andeziti Rupnice odlikuju prizmatskim odlu\u010divanjem u peterokutnim priz\u00admama, dok se bazalti Visa u Krndiji kuglasto odlu\u010duju kako to nalazimo na staroj cesti Gradi\u0161te\u2014’Na\u0161ice. Oba ova nalazi\u0161ta, tj. odlu\u00ad\u010divanje andezita u Rupnici i bazalta na spo\u00admenutoj cesti, spadaju u vrlo zna\u010dajne pri\u00adrodne rijetkosti na\u0161ih krajeva.<\/p>\n
\n
Po\u0161to su dijabazi, andeziti i bazalti vrlo tvrdo kamenje, to se upotrebljavaju za cesto\u00adgradnje kao kamen tu\u010denac, pa u Radlovcu kraj Orahovice postoji velika i moderna drobionica kamena koja proizvodi tu\u010denac u raznim granulacijama (veli\u010dini zrna).<\/p>\n
\n
Kao gra\u0111evni kamen upotrebljava se vap\u00adnenac trijasa oko Sira\u010da, litavski vapnenac miocena, pa se ovaj potonji uz tamne trijaske vapnence Tisovca potoka kraj Duzluka upotrebljava za palenje vapna kao npr. kod Duzluka nedaleko Orahovice, u Sira\u010du, kao i na mnogim drugim mjestima gdje nastupa trijasko, kredno i miocensko kamenje.<\/p>\n
\n
Ruda ima za iskori\u0161\u0107ivanje vrlo malo. Ugljena ima ne\u0161to u oligocenskim naslagama kod Gradi\u0161ta, Mitrovca, u dolini Jovanovice oko Cernika, pa na ju\u017enom rubu Dilj-gore. Grafiti dolaze u paleozojskim \u0161kriljavcima oko Hambari\u0161ta i Kaptola. Dobrih lon\u010darskih glina ima u diluviju oko Muli\u0107a brda u Orahovici, a dobrih pijesaka za gra\u0111evne svrhe ima na vi\u0161e mjesta, kao oko Orahovice, Du\u00adboke, na putu prema Pivnici, oko Zoljana kraj Na\u0161ica itd. Mo\u010dvarni plin dolazi u ve\u0107im koli\u010dinama kod Bujavice i Uljanika na ovom podru\u010dju, na kojem dolaze i termalna vrela Daruvar, Lipik, Velika i neznatno termalno vrelo kraj Duzluka nedaleko Orahovice.<\/p>\n
\n
Morfolo\u0161ka slika Psunja, Papuka i Krndije u cijelosti odgovara geolo\u0161kom sastavu tih pla\u00adnina. Gorske povr\u0161ine ispresijecane su dubo\u00adkim dolinskim brazdama, koje su bile predisponirane tektonskim pokretima uz nak\u00adnadni erozijoni i korozioni. rad teku\u0107ih i oborinskih voda. Novo oblikovani gorski hrptovi izmijenili su donekle glavni smjer orografske osi, a strane gorskih hrptova bile su postepe\u00adno provi\u0111ene dubljim ili pli\u0107im dolovima i uvalama. Tektonikom uvjetovane rije\u010dne i poto\u010dne doline bile su jakom rije\u010dnom erozi\u00adjom duboko erodirane u starom razlomijenom i boranom kristalinskom masivu. Povr\u0161inska rastro\u0161ba stvorila je naslage obrona\u010dnih ilo\u00advina. Oborinske i poto\u010dne vode sna\u0161ale su ih prema velikim ravnima i nizinama stvoriv\u0161i u njima debele naslage kvartarnih nanosa, na kojima se uz sudjelovanje \u010dovjeka stvorilo kulturno tlo.<\/p>\n
\n
U vezi s geolo\u0161kim sastavom i morfologi\u00adjom podru\u010dja hidrografska je mre\u017ea vrlo do\u00adbro razvijena u obliku brojnih ve\u0107ih ili ma\u00adnjih potoka od kojih se jedni slijevaju u Dravu, a drugi u Savu, tj. jedni teku smjerom prema sjeveroistoku, a drugi prema jugoza\u00adpadu. Glavni odvodni tokovi prema sjevero\u00adistoku su Kara\u0161ica i Vuka, a prema jugozapadu Ilova, Pakra, Orljava i Lond\u017ea.<\/p>\n
\n
U\u017ee podru\u010dje Jankovca<\/strong><\/p>\n \n Planinski kraj Jankovac nalazi se na sje\u00advernom podno\u017eju planine Papuka, a od najvi\u00ad\u0161eg vrha zvanog Papuk (953 m) udaljen je oko 7 km prema istoku. \u0160to je zapravo Jan\u00adkovac?<\/p>\n \n Geomorfolo\u0161ki Jankovac je oko 500 m duga i 150 \u2014 200 m \u0161iroka dolina u kristalini\u010dnim stijenama, pa su stoga dolinske strane izgra\u0111ene od kristalinskog kamenja, a samo je ju\u017ena, tj. \u010deona strana doline sa svojim zale\u0111em izgra\u0111ena od vapnena\u010dkog kamenja. Smjer doline je jug\u00a0 –\u00a0 sjever, pa je aps. visi\u00adne oko 420 \u2014 450 m i silazi od juga prema sjeveru u tri stepenice. Prve dvije stepenice podudaraju se s povr\u0161inom dvaju jezera, a tre\u0107a oko 20 m visoka stepenica dijeli doli\u00adnu Jankovca od doline Drenovca potoka.<\/p>\n \n Sjeverna polovica doline izgra\u0111ena je od tamnog gnajsnog kamenja, koje izgra\u0111uje i dolinu Drenovca potoka kao i gorske hrptove koji idu pravcem prema sjeveroistoku sve do pred Drenovac. Jugozapadno i jugoisto\u010dno od Drenovca cijelo je podru\u010dje sastavljeno od razlomljenih gnajsa, \u010cije rudne sastojine va\u00adriraju od krupno zrnatih do mikroskopski sit\u00adnih zrna rudnih sastojina gnajsa. Oko Kne\u00ad\u017eeve vode zamijenjeni su gnajsi krupno zrna\u00adtim sivim granitima. Graniti krupnog zrna gotovo bijele boje dolaze u dolini Kova\u010dice potoka iza lugarnice. U gnajsima od \u010ca\u010di\u0107 — brda prema Planini nalazimo u njima nekoliko debljih pegmatitnih \u017eila.<\/p>\n \n Ju\u017ena polovina dolinskih strana Jankovca izgra\u0111ena je od filitnih \u0161kriljavaca prete\u017eno zelenkasto-maslinaste boje, a na grebenu Ve\u00adlikog i Malog Razboja hr\u0111asto-crvene boje, koji u uskom pojasu polaze od doline u smje\u00adru jugozapadnom prema isto\u010dnom podno\u017eju Iva\u010dke glavice gdje prestaju. U smjeru sje\u00adveroisto\u010dnom od doline nastavljaju se tako\u0111er u uskom pojasu i prelaze na greben Velikog i Malog Razboja, gdje nastupaju u obliku ne\u00adsuvislog pojasa u duljim ili kra\u0107im prostori\u00adma po samom grebenu spomenutih gorskih kosa. Filitni su \u0161kriljavci paleozojske starosti (silurski), jako su stla\u010deni i borani, pa se po\u00advr\u0161inski iverasto raspadaju, da se kona\u010dno raspadnu u obrona\u010dne ilovine. Krupno zrnati gnajsi i graniti raspadaju se u kremeni pije\u00adsak. dok ostali gnajsi i graniti stvaraju rastro\u0161bom pjeskovite obrona\u010dne iloviine.<\/p>\n \n Pjeskoviti zna\u010daj materijala nastalog rastro\u0161bom gnajsa, granita i ostalog kristalin\u00adskog kamenja ovisan je o mno\u017eini tinjca koji sudjeluje u rudnom sastavu odnosnog kristalina.<\/p>\n \n Osebujnost podru\u010dja Jankovca je, da unu\u00adtar \u0161irokog pojasa kristalina nastupa ograni\u00ad\u010deni razvoj vapnena\u010dkog kamenja iz forma\u00adcije gornje krede. Vapnenci su svijetlo sme\u0111e boje, polukristalini\u010dnog zrnatog sastava, i la\u00adpora svijetlo sme\u0111e boje tanko uslojenih, dok se kod vapnenaca slojevitost te\u017ee raspoznaje po\u0161to su vapnenci u povodu jakih tektonskih pokreta bili razlomljeni i borani. Vapnena\u010dka gornjo-kredna plo\u010da Papuk, Previja, Iva\u010dka glavica, Dubrave, Jankovac zavr\u0161ava se u do\u00adlini izme\u0111u Velikog Razboja i gorskog gre\u00adbena Ru\u0161t \u2014 Babina glava. Vapnenci gornje krede silaze sve do doline Jankovca potoka stvaraju\u0107i tako \u010deonu ili ju\u017enu stranu doline.<\/p>\n \n Usporedimo li razvoj morfolo\u0161kih oblika na povr\u0161ini kristalinskog kamenja s morfolo\u0161kim oblicima vapnena\u010dke plo\u010de to vidimo veliku razliku izme\u0111u oblika vapnena\u010dke plo\u010de i oblika povr\u0161ine kristalina. Ovi potonji oblici su jednostavnog razvoja, povr\u0161inski blagi i zaobljeni a samo padine kosa izbrazdane su dubljim ili pli\u0107im erozijonim dolovima. Na\u00adsuprot, povr\u0161ina spomenute vapnena\u010dke plo\u010de pokazuje razvoj morfolo\u0161kih oblika posve istovjetan morfolo\u0161kim oblicima razvijenim na povr\u0161inama vapnena\u010dkog kamenja dinar\u00adskog kr\u0161a. Razvijeni su svi nadzemni kao i podzemni oblici kr\u0161a kao i u dinarskom kr\u0161u, s razlikom, \u0161to su kr\u0161ki oblici kr\u0161ke plo\u010de Papuk – Iva\u010dka glavica \u2013 Previja – Jankovac, manje o\u0161trine, manjeg razvoja i broj\u010dano manji, po\u0161to i sama vapnena\u010dko kr\u0161ka plo\u010da nije velikog prostora i debljine vapnena\u010dkih naslaga. Od povr\u0161inskih kr\u0161kih oblika nalazi\u00admo \u0161krape, ponikve ili vrta\u010de, manje spilje, ponore, vrelo, mali ponorac potok i kratke dolove. U vezi s razvojem ovih kr\u0161kih oblika stoji nadzemna i podzemna cirkulacija izvor\u00adnih i oborinskih voda. Premda se sve povr\u00ad\u0161inske vode gube raznim pukotinama kroz razlomljene vapnence ipak postoji na vapnena\u010dkoj plo\u010di stalno vrelo malih koli\u010dina vo\u00adde, koja te\u010de na kratkom razmaku po povr\u00ad\u0161ini i tada se slijeva u ponikvu i iz ove u po\u00adnor, kojim se gubi u podzemlje. Nakon sta\u00adnovitog podzemnog toka ova voda izbija po\u00adnovno na povr\u0161inu kao vrelo Jankovac i te\u010de kao potok Jankovac do sjevernog kraja do\u00adline, gdje se ru\u0161i preko 15 m visoke pregrade u dolinu, kojom te\u010de u smjeru sjeveroisto\u010d\u00adnom kao Drenovac potok.<\/p>\n \n U geolo\u0161koj pro\u0161losti izbijala je voda jankova\u010dkih vrela oko 6 m iznad dana\u0161njih vre\u00adla, \u0161to nam svjedo\u010de stare zaostale vapnene sedre koje se nalaze iznad dana\u0161njih vre\u00adla. Ove sedre talo\u017eile su podzemne vode koje su padale preko vapnena\u010dke barijere prema nekadanjoj dolini Jankovca. U to je doba i dolinsko dno bilo za kojih 6 m vi\u0161e od dana\u0161\u00adnjega dna doline, pa se voda skupljala u do\u00adlini i prelijevala na sjeveru doline preko gnajsne barijere talo\u017ee\u0107i uzdu\u017e preljeva na gnajsu vapnena\u010dku sedru koju nalazimo ta- lo\u017eenu na obim stranama slapa, a i dana\u0161nji slap pada preko stare sedrene talo\u017eine koja le\u017ei na gnajsu. Kako je u geolo\u0161koj pro\u0161losti (u diluviju) do\u0161lo do tektonskih pokreta koji su uvjetovali sni\u017eenje baze vrela i doline, do\u00ad\u0161lo je i do sni\u017eenja baze preljeva Jankovca u Drenovac potok, a koje se stanje o\u010dituje u dana\u0161njem polo\u017eaju jankova\u010dkog slapa. Time \u0161to se dolinska baza snizila, sakupljene vode u dolini ispraznile su dolinu. U njenom su dnu zaostala dva elipti\u010dna jezera u stepeni\u010dastom razvoju. Oba jezera pretvorena su kasnije u ribnjake, pa kao takvi postoje i danas.<\/p>\n \n Osim ovih voda kr\u0161kog tipa u podru\u010dju Jankovca nalazimo u kristalinskom kamenju znatan broj erodiranih dolova i dolina razne veli\u010dine kroz koje se slijevaju oborinske vo\u00adde. Takvi su potoci Kova\u010dica, koja se sa\u00adstaje s vodom Jankovca potoka i od sastavaka te\u010de dalje kao Drenovac potok, zatim dolazi Kamenja\u010da potok izme\u0111u Malog i Velikog Razboja, pa Strmi jarak, \u0160umeni\u010da potok, Lipovac potok i drugi.<\/p>\n \n Spomenuli bismo da podno strmo odlomIjene vapnena\u010dke stijene na vreli\u0161tu Jankov\u00adca potoka nalazimo \u010detiri kr\u0161ka vrela, koja izbijaju iz sedre. Zapravo pravi izvori tih vre\u00adla nalaze se uz vapnena\u010dko podno\u017eje gdje iz\u00adbijaju kao pukotinska kr\u0161ka vrela. Voda se na tom mjestu prelijeva pukotinama u sedri, odakle se slijeva u dolinu.<\/p>\n \n Nedaleko vrela nalazi se u strmo odlomljenoj vapnena\u010dkoj stijeni spiljski hodnik, koji je svojedobno slu\u017eio glasovitom razboj\u00adniku Maksimu Bojani\u0107u kao skloni\u0161te. Ispod spiljskog hodnika bila je u vapnencu polu- spilja, koja je nakon smrti vlasnika Jankov\u00adca grofa Josipa Jankovi\u0107a pro\u0161irena i izgra\u00ad\u0111ena u grobnicu gdje je na\u0161ao vje\u010dno po\u010diva\u00adli\u0161te nemirna i osebujni vlasnik Jankovca.<\/p>\n \n Izne\u0161ene geolo\u0161ke osebujnosti podru\u010dja Jankovca uz prekrasne visoke \u0161ume daju Jankovcu obilje\u017eje podru\u010dja prirodnih rijet\u00adkosti.<\/p>\n ….. [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160ire podru\u010dje Jankovca Zapadno-slavonskom gorju pripadaju gor\u00adske skupine Psunj, Papuk, Krndija i Ravna gora koje su izgra\u0111ene uglavnom od pretpaleozojskog i paleozojskog kamenja, dok je kamenje mla\u0111ih geolo\u0161kih formacija mezozojika i tercijara sporednog razvoja. Mezozojsko kamenje formacije trijasa i krede nastu\u00adpa fragmentarno u Krndiji i Papuku, dok u zapadnom dijelu Psunja dolazi do ja\u010deg raz\u00advoja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1172","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1172"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1172\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Prof. dr Josip Poljak
objavljeno u monografiji “Planinarsko dru\u0161tvo “Jankovac” Osijek 1925-1975.”<\/em><\/p>\n<\/div>\n