{"id":1149,"date":"2011-02-07T11:59:00","date_gmt":"2011-02-07T10:59:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp\/?p=1149"},"modified":"2022-12-30T12:35:36","modified_gmt":"2022-12-30T11:35:36","slug":"georafske-znacajke-vodic-po-okolici-jankovca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/georafske-znacajke-vodic-po-okolici-jankovca\/","title":{"rendered":"Geografske zna\u010dajke: Vodi\u010d po okolici Jankovca"},"content":{"rendered":"<p>[et_pb_section fb_built=&#8221;1&#8243; _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; custom_padding=&#8221;4px||72px|||&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221;][et_pb_row _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221;][et_pb_column type=&#8221;4_4&#8243; _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221;][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.19.4&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<div class=\"itemIntroText\">\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><span>GORJE PAPUK<\/span><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">Papuk-gorje je isto\u010dni alpski ogranak koji se mo\u017ee razdijeliti u tri dijela: zapadni krak tvore dva od zapada k istoku usporedno pru\u017eena, dolinom Bijele rastavljena vijenca, sjeverni \u010dine Dujanova kosa (830 m) i Crni vrh (865 m ), a ju\u017eni Ravna gora (856 m). Na sedlo kod Zve\u010deva (524 m) prihva\u0107aju se obronci Papuka (953 m) tj. srednji dio Papuk-gorja, koj se razgranao sve do previje kod Lond\u017eice, pa u tom isto\u010dnom dijelu ime Krndija.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"itemFullText\">\n<p style=\"text-align: justify;\">Na sjeveru i zapadu Papuk je ome\u0111en Vo\u0107inskim potokom i Brzajom, na jugu Po\u017ee\u0161kom kotlinom, odnosno tokom Orljave, a na istoku Velikom rijekom, Ninkova\u010dkim potokom i Vrbovcem.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Najvi\u0161i vrhovi Papuk-gorja jesu: vrh Pa\u00adpuka 953 m, Iva\u010dka glavica 905 m, To\u010dak 887 m, Lom 883 m, Visoki vrh 882 m, Konjska Smrt 830 m, \u010ce\u0161ljakova\u010dki vis 820 m, Vrani kamen 817 m, Kapovac 792 m, Bazova glava 772 m i Rust 772 m.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Papuk je najve\u0107im dijelom pod \u0161umom u kojoj prevla\u0111uju bukva i hrast, pored toga javor, klen i jasen, a na prisojnim visovima ima breze, borovice i pitomog kestena.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Papuk-gorje, s mnogobrojnim znatno razvedenim grebenima i uvalama, s bujnom ve\u00adgetacijom i karakteristi\u010dnom florom, uz velik broj izvora dobre vode i s dovoljno puteva, predstavlja vrlo pogodno podru\u010dje za razvitak turizma i planinarstva. Stoga je ovo gorje, a naro\u010dito Jankovac, posje\u0107ivano ve\u0107 i u pro\u0161lom stolje\u0107u, no tek godina 1925 \u2015 kada je osnovana podru\u017enica Hrvatskog planinarskog dru\u0161tva \u00bbJankovac\u00ab u Osijeku \u2015 bilje\u017ei se kao po\u010detak masovnijeg planinarstva u Slavoniji. Izgradnjom pak doma na Jankovcu, prvog planinarskog doma u Slavoniji, godine 1934. postaje Jankovac, kao najprivla\u010dnija to\u010dka Papuk-gorja, sredi\u0161te planinarstva u Slavoniji.<span>\u00a0<\/span><strong><br \/><\/strong><\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><span>JANKOVAC 475m<\/span><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">Jankovac se nalazi oko 4 km jugoisto\u010dno od Slatinskog Drenovca. Obiluje prirodnim ljepotama i ve\u0107im dijelom nalazi se u kra\u0161kom podru\u010dju. Brojne duboke vrta\u010de, granitna stijena preko koje se ru\u0161i lijep vodopad, jak izvor u \u0161pilji i dva jezerca uljep\u0161avaju taj divan kuti\u0107 Papuk-gorja. Pod jankova\u010dkim vodopadom pridolazi s juga potok Kova\u010dica, gdje dobiva ime Drenova\u010dki potok, koji se uskom dolinom slijeva prema Slatinskom Drenovcu. Kraj vodopada nalazi se veoma zanimljiva sutjeska potoka Kova\u010dice, koja je na\u017ealost prilikom izgradnje \u0161umske \u017eeljeznice i ceste o\u0161te\u0107ena.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Jankovac je ve\u0107 decenijama poznat i po svojim nadasve lijepim stoljetnim bukovim \u0161umama, koje kriju biv\u0161a boravi\u0161ta dvojice posve opre\u010dnih ljudi: vlastelina Josipa Jan- kovi\u0107a, pustinjaka i ljubitelja prirode, te haj\u00adduka Maksima Bojani\u0107a. U \u0161pilji grobnici na sarkofagu od crvenog mramora \u010ditamo da se Jankovi\u0107 rodio 1780, a umro 1881. S pe\u0107ine nad ovom grobnicom pru\u017ea se vrlo lijep vidik na jankova\u010dka jezera. Neko\u0107 je na Jankovcu kraj lugarnice postojao prizemni dvorac s plesnom dvoranom, kojemu danas vi\u0161e nema traga. Maksim Bojani\u0107 hajdukovao je od 1850. do 1862. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">I lijepo bilinstvo ukra\u0161uje Jankovac kao npr. zlatno-\u017euti cvjetovi rudbekije (Rudbeckia laciniata L.), uvijek zelena bo\u017eikovina (IIex aquifolium L.), krasni modri cvijetovi \u0161umskog encijana, siri\u0161tarke ( Gentiana asclepiadea L.), na vla\u017enim mjestima krasni primjerci jelenjeg jezika ( Scolopendrium vulgare Adans.) mraazovac jesenji (Colchicicum autumnale L.) i drugo. Na Jankovcu se po\u010detkom 19 stolje\u0107a nalazila tvornica stakla, i danas nedaleko puta prema skija\u0161kim livadama mogu u \u0161umi vidjeti kameni kri\u017eevi na grobovima jankova\u010dkih staklara. S Jankovca vode po cijelom Papuku putovi, koji omogu\u0107uju niz veoma lijepih i zahvalnih jednodnevnih i dvodnevnih izleta.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\">SUTJESKA POTOKA KOVA\u010cICE (430M)<\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nitko ne bi ni slutio, da se usred \u00bbravne\u00ab Slavonije nalazi takva sutjeska, puna divlji\u00adne, pe\u0107ina i stijena. Ona se prostire jugozapadno od jankova\u010dkog vodopada u du\u017eini od preko 100 metara, pa je s jugoisto\u010dne strane na jednom dijelu obrubljena s 20 do 30 m visokim granitnim stijenama, pokrivenim mo\u010dikom (Kalktuff), te mjestimi\u010dno \u017euto-zelenim li\u0161ajem i tamno-zelenom mahovinom. Sjeverozapadni rub sutjeske tvori strmi obronak Sokoline, pokriven gustom bukovom \u0161umom. U sutjeski probija zaglu\u0161nom bukom sebi put potok Kova\u010dica izme\u0111u ogromnog kamenja, stvaraju\u0107i brzice, te sastaju\u0107i se s jankova\u010dkim potokom podno vodopada. Put koji vodi kroz sutjesku ne\u0161to je prirodan, a ne\u0161to ga je uklesala \u010dovje\u010dja ruka i smjestila kamene stepenice, koje vode do vodopada.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\"><strong>RU\u0160EVINE SREDNJOVJEKOVNOG GRADA DRENOVCA (KLAK &#8211; 305M)<\/strong><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\">Idu\u0107i s Jankovca preko skija\u0161kih livada, kote 574, grebenskim putem (stara cesta \u0161to je spajala Drenovac s Velikom) preko kote 437, dolazimo ba\u0161 tamo, gdje ispod ovog gre\u00adbena prestaje dolina Drenova\u010dkog potoka te on ulazi u ravnicu, do markiranog odvojka puta \u0161to vodi do ru\u0161evina srednjovjekovnog grada Drenovca ( po nekim kartama Klak, narod ga zove Turski grad). Skre\u0107emo li kod tog odvojka na lijevo, tj. u pravcu sjevero\u00adzapada, za nekoliko minuta sti\u017eemo do ru\u0161e\u00advina toga starog grada, koji je udaljen oko 1 km od sela Slatinski Drenovac. Od grada se Drenovca sa\u010duvalo samo malo ostataka, no i ti dostaju, da nam poka\u017eu sasvim ne\u00adobi\u010dan sastav gradine, smje\u0161tene na te\u0161ko pristupa\u010dnom brdu povrh sela Drenovca. Na uzanom platou na vrh brda poredale su se tri okrugle kule, od kojih se najve\u0107a dobro razaznaje, najmanja je jo\u0161 najbolje sa\u010duvana, dok se od srednje nalaze slabi tragovi. Sve tri kule spajao je zid, a osobito je jak i dobro uzdr\u017ean brani\u010d-zid, koji je sagra\u0111en na najpristupa\u010dnijem mjestu. Materijal je gra\u0111e\u00advine bio opeka, koja i oblikom i sastavom \u017eivo sje\u0107a na rimsku opeku. S ru\u0161evine mora se istim putem vratiti na gornji grebenski put, po kojemu se dolazi na Jankovac ili u Slatinski Drenovac, a mo\u017ee se spustiti i na cestu u dolini Drenova\u010dkog potoka. Do te ceste ima tek nekoliko stotina metara, ali se silaz ne preporu\u010da, jer nema puta i obronak je ovdje tako strm, da je spu\u0161tanje jako naporno ne samo zbog strmine, ve\u0107 i zbog skliskosti od li\u0161\u0107a.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: justify;\">IZLETI PO GORJU PAPUKA<\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>1. SLATINSKI DRENOVAC &#8211; JANKOVAC<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sve do oslobo\u0111enja trebalo je za vo\u017enju Slavonskom podravskom \u017eeljeznicom do Slatinskog Drenovca punih 6 do 7 sati, jer druge bolje veze nije bilo. Sada je potrebno \u017eeljeznicom od Osijeka preko Na\u0161ica do \u010ca\u010dinaca svega oko dva sata vo\u017enje, a dalje autobusom do Slatinskog Drenovca oko pola sata.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pro\u0161av\u0161i selo Slatinski Drenovac ulazimo cestom u jankova\u010dku dolinu. Prati nas \u017eubore\u0107i Drenova\u010dki potok. Vijugava cesta lagano se uspinje prema Jankovcu. Te\u0161ko je re\u0107i, u koje je godi\u0161nje doba ljep\u0161e ovdje pro\u0107i, da li u prolje\u0107e, kad nas na svakom koraku ve\u0107 izdaleka pozdravljaju \u017euti cvjetovi jaglaca (Primula veris L.), ili ljeti s pogledom na krasne modre cvjetove \u0161umskog encijana (Gentiana aselepiadea L.), ili pak u jesen, kad planinska \u0161uma poprimi sve nijanse boja od svijetlo i zlatno \u017eute do tamno crvene, dok tu i tamo proviruje po koji pa\u010dempres, crni bor, smreka ili jela. Kad padne li\u0161\u0107e i \u0161uma se prorijedi, poseban je u\u017eitak pro\u0107i ovaj put za mjese\u010devog sjaja, kada potok poprimi izgled srebrene niti. Ili je pak ljep\u0161e zimi, kad nam se jankova\u010dka dolina prika\u017ee zaodjenuta bijelim pla\u0161tem snijega. Te\u0161ko je to re\u0107i. Ima planinara, koji su ovdje pro\u0161li ve\u0107 i nekoliko stotina puta. I oni \u0107e te\u0161ko mo\u0107i re\u0107i, kada je najljep\u0161a jankova\u010dka dolina.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iznenada smo ve\u0107 pod vodopadom. Preko granitne stijene, visoke oko 30 m, pada slap raspr\u0161uju\u0107i se na podno\u017eju i stvaraju\u0107i, maglicu. Veli\u010dajno nas se doima ova strma granitna stijena oblo\u017eena mo\u010dikom, a u nekim dijelovima pokrivena \u017euto-zelenim li\u0161ajem, dok su ponegdje stijene i pe\u0107ine obrasle mahovinom (Marchantia polymorpha).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nema \u010dovjeka koji ne bi kod vodopada malo zastao, oslu\u0161kuju\u0107i vjekovni \u0161um vodopada i motre\u0107i divljinu potoka Kova\u010dice. Ostavljamo ovaj divan kuti\u0107, baciv\u0161i jo\u0161 jedan pogled na vodopad, nakon \u010dega dosta strmim putem sti\u017eemo za 10 minuta do malog zaravanka na Jankovcu, gdje se ponosno smjestio dom osje\u010dkih planinara. S podno\u017eja jankova\u010dkog slapa mo\u017eemo do\u0107i do planinarskog doma, zaobilaze\u0107i slap, i uskom sutjeskom Kova\u010dice. Za put iz Slatinskog Drenovca do Jankovca treba jedan sat i 15 minuta hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>2. JANKOVAC &#8211; SKIJA\u0160KE LIVADE &#8211; \u00bbSTARI DRUM\u00ab &#8211; SLATINSKI DRENOVAC<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od planinarskog doma na Jankovcu polazimo jugoisto\u010dno preko skija\u0161kih livada i kote 574, pa produ\u017eujemo sjeveroisto\u010dno grebenskim putem (nekadanja cesta). Obronci su prema Drenova\u010dkom potoku vrlo strmi. Putem prelazimo kroz nekoliko vododerina. Tko \u017eeli posjetiti ru\u0161evine starog grada Drenovca (Klak 305 m), odvaja se kod oznake na stablu od grebenskog puta lijevo do ru\u0161evina, kamo sti\u017ee za nekoliko minuta. Ovaj gornji put je markiran, pa od Jankovca do Slatinskog Drenovca treba jedan sat i 40 minuta hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>3. JANKOVAC &#8211; \u0160UMARIJSKIM PUTEM &#8211; SLATINSKI DRENOVAC<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Plo\u010da kraj planinarskog doma na Jankovcu ozna\u010duje smjer ovog \u0161umskog puta, izgra\u0111enog g. 1954. po \u0161umariji u Slatinskom Drenovcu radi obilaska svojeg podru\u010dja. Prola\u00adzimo sjeveroisto\u010dno kroz izvanredno lijep predjel gustom, starom \u0161umom u blagom usponu po obroncima, izvan prometnih pute\u00adva, u potpunoj ti\u0161ini, i izlazimo na grebenski put, odakle nastavljamo markiranim putem u Slatinski Drenovac. Put do Slatinskog Drenovca traje jedan sat i 30 minuta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>4. JANKOVAC &#8211; SOKOLINA &#8211; KOTA 614 &#8211; SLATINSKI DRENOVAC<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S Jankovca polazimo kraj lugarnice u dolinu potoka Kova\u010dice. Prelazimo Kova\u010dicu i skre\u00ad\u0107emo cestom lijevo, pa na udaljenosti od oko 20 metara nailazimo na desnoj strani markacije, te dalje \u0161umskom stazom po strmom obronku Sokoline na sam njen greben. Zajedni\u010dki je to put, koji vodi i na Iva\u010dku glavicu i prema vrhu Papuka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stigav\u0161i na greben Sokoline, nastavljamo put dalje samim grebenom na desno u pravcu sjeveroistoka, spu\u0161taju\u0107i se preko kote 614. Oko 1,5 km pred Slatinskim Drenovcem otvara se lijep vidik na Mihaljevo brdo i na sam Slatinski Drenovac. Posljednji dio puta je strmiji, te nakon toga dolazimo u Drenovac kraj djelomi\u010dno obnovljene crkve. Za ovaj put od Jankovca do Slatinskog Drenovca potrebno je 2 sata i 30 minuta hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>5. JANKOVAC &#8211; DOLINA KOVA\u010cICE &#8211; PARTIZAN\u00adSKO GROBLJE &#8211; PODNO\u017dJE PAPUKA &#8211; VISOKI VRH &#8211; LOM &#8211; POLJANA \u2013 ZVE\u010cEVO<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od planinarskog doma preko potoka pokraj lugarske ku\u0107e spustimo se preko betonskog mosta na Kova\u010dici, dalje uzbrdo cestom, koja vodi u Veliku, pa pokraj zidane nastambe za \u0161umske radnike do izvora s lijeve strane ceste. Markacija vodi preko ceste i potoka pje\u0161a\u010dkom stazom na strmu kosu do zaravanka gdje se nalazi ogra\u0111eno partizansko groblje. Od planinarskog doma do partizanskog groblja potrebno je 1 sat laganog hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od partizanskog groblja staza vodi na greben Sokoline, dalje hrptom Sokoline prema zapadu markirana staza sije\u010de cestu, koja je izgra\u0111ena do vrha Papuka. Mi nastavljamo preko ceste, te nailazimo na odvojak marki\u00adranog puta na Iva\u010dku glavicu, nastavljamo planinarskim putem ispod Iva\u010dke glavice, prelazimo cestu uz Ponore i izvor kroz \u0161umu, pa opet cestom podno vrha Papuka. Od Jankovca do podno\u017eja Papuka sti\u017ee se za 2 sata i 30 minuta, a put je dobro markiran.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od podno\u017eja Papuka skre\u0107emo na sjever prema Visokom vrhu (882 m), gdje nailazimo na izvor pitke vode. Od Visokog vrha polazimo sjeverozapadno, a zatim grebenom prema Lomu (883 m). Od Loma spu\u0161tamo se preko Poljane u selo Zve\u010devo (462 m) s krasno ure\u0111enim novim hotelom. Krasan je polo\u017eaj Zve\u010deva, koje je odigralo va\u017enu ulogu u narodno-oslobodila\u010dkoj borbi. Polovicom 19. stolje\u0107a u Zve\u010devu se nalazila tvornica stakla. Put od podno\u017eja Papuka do Zve\u010deva traje 4 sata, te je tako\u0111er markiran.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od Jankovaca prema Iva\u010dkoj glavici i Papuku postoji i drugi put. Od mjesta gdje put s Jankovaca sije\u010de potok Kova\u010dicu ( 5 minuta od Jankovca), vodi dalje pod brojem 4 ve\u0107 opisani markirani put obronkom Sokoline do njenog grebena (daljnjih 15 minuta) i dalje lijevo samim grebenom prema Iva\u010dkoj glavici i Papuku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>6. JANKOVAC &#8211; MAJEROVA LIVADA \u2013 NEVOLJA\u0160 \u2013 LAPJAK &#8211; VELIKA<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dobro markirani \u0161umski put vodi nas s Jankovca na jug, najprije blagim usponom, a poslije dosta strmo na tzv. Majerovu livadu (kota 657). Ovdje se put odvaja desno u pravcu jugozapada do Nevolja\u0161a (763 m), gdje skre\u0107emo na jug neprekidno grebenom kroz lijepu bukovu \u0161umu, mjestimice mije\u0161anu crnogoricom, preko kota 690 i 622 na kamenit vrh Lapjaka (669 m). S Lapjaka se pru\u017ea lijep vidik u Veliku, na ru\u0161evine veli\u010dkog Starog grada (447 m) i na cijelu Po\u017ee\u0161ku kotlinu. Nastavljamo grebenom do razvalina ve\u00adli\u010dkog grada, a odanle se spu\u0161tamo na Veliku. Velika je prastaro naselje, dok se sam grad spominje tek tamo od XV vijeka. Velika je poznata zbog svojih prirodnih ljepota, a naro\u010dito zbog ljekovitog termalnog kupali\u0161ta. Povrh samog kupali\u0161ta izgra\u0111en je vrlo lijep i velik dom po\u017ee\u0161kih planinara. Od Jankovca do \u017eeljezni\u010dke stanice Velika potrebno je 3 sata hoda. Put je markiran. Od planinarskog doma u Velikoj do \u017eeljezni\u010dke stanice u Velikoj sti\u017eemo za 40 minuta hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>7. JANKOVAC \u2013 MAJEROVA LIVADA \u2013 NEVOLJA\u0160 \u2013 KOPRIVNATO BRDO \u2013 IVA\u010cKA GLAVICA<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stigav\u0161i putem opisanim pod brojem 6. preko Majrove livade do Nevolja\u0161a (763 m), preko ceste skre\u0107emo desno u sjeverzapadnom pravcu uspinju\u0107i se na vrh Koprivnatog brda (841 m). Odavle se spu\u0161tamo kroz krasnu \u0161umu dalje na sjeverozapad, na vrh Iva\u010dke glavice (905 m). Mjesni je naziv tog vrha Klinovac. Sa uskog vrha Iva\u010dke glavice jedan je od najljep\u0161ih vidika u Papuku, naro\u010dito na greben Lapjaka s veli\u010dkom gradinom. Put od Jankovca preko Koprivnatog brda na Iva\u010dku glavicu traje 2 sata i 15 minuta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>8. JANKOVAC \u2013MAJEROVA LIVADA \u2013 DUBOKA \u2013 VELIKA<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Do raskr\u0161\u0107a na Majerovoj livadi dolazimo opisanim putem pod brojem 6, a odavle na\u00adstavljamo ju\u017eno najprije strmim, a kasnije blagim spustom. Zamalo i evo nas cestom u Dubokoj, gdje se u drugoj polovici 19. stolje\u0107a nalazila tvornica stakla. Iz Duboke produ\u017eujemo cestom kroz romanti\u010dnu dolinu potoka Dubo\u010danka do Velike. Od Jankovca do planinarskog doma u Velikoj treba 1 sat i 50 minuta. Put je markiran.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>9. JANKOVAC \u2013 JEZERSKI JARAK \u2013 SLALOM STAZA \u2013 KAMENITI VR\u0160AK \u2013 TROME\u0110A \u2013 MRE\u017dARSKI RUST<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Idu\u0107i ju\u017enom obalom drugog Jankova\u010dkog jezera, skre\u0107emo kod oznake na stablu desno po markaciji kroz Jezerski jarak na greben, te dolazimo do slalom staze, a po njoj na Kameniti vr\u0161ak (664 m) s lijepim razgledom na Mre\u017earski Rust. Sa Kamenitog vr\u0161ka kre\u0107emo po markaciji do Trome\u0111e, a odavle na Mre\u017earski Rust (740 m). S kamenitog vrha Mre\u017earskog Rusta zapa\u017eamo na jugu greben Lapjaka s veli\u010dkom gradinom, Po\u017ee\u0161ku dolinu i Po\u017ee\u0161ku goru, a iza nje Motajicu, na zapadu Iva\u010dku glavicu i vrh Papuka, te na sjeveru dolinu Drave s Me\u010dekom u pozadini. Za ovaj kratak, a vrlo lijep izlet, treba od Jankovca na Mre\u017earski Rust 1 sat i 30 minuta hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>10. JANKOVAC \u2013 TROME\u0110A \u2013 MRE\u017dARSKI RUST<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mre\u017earski Rust je jedan od najbli\u017eih i ujedno najvi\u0161ih vrhova Jankovca, s krasnim vidicima, pa se stoga preporu\u010da kao lijep mali izlet. S Jankovca polazimo kolnim putem ju\u017enom stranom drugog Jankova\u010dkog jezera, pa kod nasipa izme\u0111u prvog i drugog jezera skre\u0107emo desno uspinju\u0107i se u pravcu jugoistoka kroz krasnu bukovu \u0161umu sve do tzv. Trome\u0111e (kota 728). Odanle smo za 15 minuta na vrhu Mre\u017earskog Rusta (740 m), koji je dosta obrastao crnim borom. Od Jankovca na Mre\u017earski Rust preko Trome\u0111e treba svega 1 sat hoda. Put je markiran.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>11. JANKOVAC \u2013 TROME\u0110A \u2013 DUBOKA \u2013 VELIKA<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kolnim putem opisanim pod brojem 10. dolazimo do Trome\u0111e (kota 728) . Tamo skre\u0107emo desno i nastavljamo kolnim putem jugozapadno u nekoliko zavoja do Duboke. Od Jankovca do Duboke sti\u017eemo ovim putem za 1 sat i 30 minuta, a od Duboke do planinarskog doma u Velikoj za 1 sat hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>12. JANKOVAC &#8211; TROME\u0110A &#8211; \u010cE\u0160LJAKOVA\u010cKI VIS &#8211; BAZOVA GLAVA &#8211; KAPOVAC &#8211; ORAHOVICA<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Opisanim putem pod brojem 10. i 11. do Trome\u0111e, dalje lijevo u smjeru istoka, nakon 100 m hoda odvaja se staza u lijevo prema Mre\u017earskom Rustu, dok na\u0161a staza nastavlja prema istoku dijelom kroz \u0161umu, dijelom kroz kr\u010devinu po valovitom terenu do \u010ce\u0161ljakova\u010dkog visa (820 m). Ovaj vis je u narodu poznat pod imenom Kolac. Od Jankovca do \u010ce\u0161ljakova\u010dkog visa je potrebno oko 2 sata hoda. Nastavljamo \u0161irokim grebenskim putem kroz \u0161umu i kr\u010devinu u zavojima do Bazove glave (772 m). Polo\u017eaj Bazove glave je takav da se pru\u017ea pogled na sve \u010detiri strane svijeta. Pravilna piramida Kapovca na horizontu odre\u0111uje nam daljnji smjer kretanja po sli\u010dnom terenu kao do \u010ce\u0161ljakova\u010dkog visa. Za daljnjih 3 sata sti\u017eemo na vrh Kapovca (792 m) koji spada me\u0111u najljep\u0161e vidikovce na Pa\u00adpuku. Od vrha Kapovca markiranom stazom u sjevernom smjeru strmo niz brdo pokraj Ru\u017eice grada i jezera do mjesta Orahovica za 1 sat i 40 minuta hoda. Od Jankovca do Orahovice potrebno je 7 sati hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>13. JANKOVAC &#8211; LOVA\u010cKA STAZA &#8211; VELIKA RADETINA &#8211; RUST &#8211; HUMLJANI &#8211; (JUBILARNI JANKOVA\u010cKI PLANINARSKI PUT)<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160irokom vododerinom iza planinarskog do\u00adma uzbrdo preko tri livade za oko 20 minuta, dalje prosjekom 50 koraka prema sjeveroistoku, \u0161umskim kolnikom nastavljamo do tzv. Kaptola\u010dkog puta. Nakon 20 minuta napu\u0161tamo Kaptola\u010dki put, skre\u0107emo u lijevo uskom lova\u010dkom stazom sjevernom strmom padinom Mre\u017earskog Rusta iznad kotline Male Radetine u zavojima i horizontali za oko 1 sat hoda do izvora, dalje uzbrdo do \u0161iroke \u0161umske prosjeke. Skrenemo na tu prosjeku lijevo tj. prema istoku. Nakon hoda od 10 minuta prosjeka zavija prema sjeveru, a markirani put vodi desno u \u0161umu i strmom kosom travnatim terenom u dolinu Velike Radetine. Cestom prema Istoku do mosta, gdje cesta produ\u017euje prema i sjeveru, dok mi nastavljamo gornjim tokom Velike Radetine uz potok najprije po mokrom terenu 100 m u velikom zavoju prema jugu, do razru\u0161enih drvenih baraka. Od Jankovca do baraka potrebno je 2 sata i 30 minuta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od baraka preko potoka uzbrdo kroz mladu \u0161umu u pravcu istoka do sedla i \u0161iroke prosjeke, koja vodi prema jugu na \u010ce\u0161ljakova\u010dki vis, a u suprotnom pravcu tj. prema sjeveru vodi prema Rustu. Nastavljamo isprva u pravcu sjevera uzbrdo preko kamenjara, odakle imamo vidik prema \u010ce\u0161ljakova\u010dkom visu na jugozapadu te Kapovcu na jugoistoku. Planinarska staza zakre\u0107e polagano prema istoku uz polagani uspon na bilo Rusta. Do vrha Rusta (820 m) potrebno je od baraka oko 1 sat hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od vrha Rusta staza vodi dalje prema istoku po Pi\u0161tanskoj kosi 15 minuta hoda. Kosu napu\u0161tamo te se kre\u0107emo lijevo u sjevernom smjeru niz strmu stazu preko kote 684 m i 496 m po valovitom grebenu. Staza dalje po uskom grebenu skre\u0107e prema istoku nakon pola sata hoda, pomalo vijugaju\u0107i kroz \u0161umu. Nakon dobrih 2 sata hoda dolazimo na kosu uz rub \u0161ume odakle se otvara vidik na isto\u010dni dio Papuka i Krndije, te ravnu Podravinu. Markacija nas vodi dijelom preko livada, cestom uz selo Krajinu i \u0161umom do raskr\u0161\u0107a cesta kod sela Humljana. Ovdje je autobusna stanica. Od Jankovca do ovog raskr\u0161\u0107a je potrebno 6 sati i 30 minuta hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovaj planinarski put je izveden i otvoren u povodu 50. obljetnice na\u0161eg dru\u0161tva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>14. JANKOVAC &#8211; LOVA\u010cKA STAZA \u2013 VELIKA &#8211; RADETINA &#8211; VILJEVA\u010cKA KOSA &#8211; ORAHOVICA<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Opisanim putem br. 13. do baraka u dolini Velike Radetine i \u0161iroke prosjeke u smjeru istoka, u pravcu sjevera put vodi na Rust, dok na\u0161 put vodi ovom prosjekom oko 50 ko\u00adraka prema jugu, odnosno u pravcu \u010ce\u0161ljakova\u010dkog visa. U pravom kutu napu\u0161tamo prosjeku i po markaciji nastavljamo stazom u smjeru istoka kroz visoku travu oko 300 m. Dalje kroz \u0161umu hrptom Viljeva\u010dke kose uz manje visinske razlike za 2 sata hoda do kraja \u0161ume, odakle travnjakom do ceste kod kamenoloma Radlovca, te dalje cestom do mjesta Orahovice za 1 sat hoda.<br \/>Od Jankovca do Orahovice je potrebno 5 sati i 30 minuta hoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">&#8230;.<span>\u00a0<\/span><em>Dragan Eger i Miro Mato\u0161evl\u0107<br \/>objavljeno u monografiji &#8220;Planinarsko dru\u0161tvo &#8220;Jankovac &#8221; Osijek 1925-1975.&#8221;<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>GORJE PAPUK Papuk-gorje je isto\u010dni alpski ogranak koji se mo\u017ee razdijeliti u tri dijela: zapadni krak tvore dva od zapada k istoku usporedno pru\u017eena, dolinom Bijele rastavljena vijenca, sjeverni \u010dine Dujanova kosa (830 m) i Crni vrh (865 m ), a ju\u017eni Ravna gora (856 m). Na sedlo kod Zve\u010deva (524 m) prihva\u0107aju se obronci [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1149","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1149"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1149\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}