\n
Uz kri\u0161ku doma\u0107eg sira, opru\u017een na travi koja za\u00admjenjuje stol i stolicu, promatra\u0161 igru podnevnog sun\u00adca s lisnatom \u0161umom, iz koje odzvanja nemiran cvrkut ptica, a jedva osjetljivi povjetarac prolje\u0107a raznosi mi\u00adris plavih ljubica i razbla\u017euje misli zarobljene ljepota\u00adma.<\/p>\n
\n
Ako je tako, po\u0111ite onda s nama u Papuk, najljep\u0161u planinu Slavonije, da osjetite miris \u010disto\u0107e borove \u0161ume, da se uspnete na proplanke i visove, da propje\u0161a\u010dite dubodolinama i pregazite bistre potoke, da se napijete vode s mnogobrojnih izvora, da osjetite prolje\u0107e, mlado i na\u00adsmijano, kad kroz pro\u0161logodi\u0161nje istrulio li\u0161\u0107e zabijele \u0161umarice, iz grma proviruju skromne ljubi\u010dice, a na sun\u00ad\u010danim padinama se \u017eute jaglaci. Do\u0111ite ljeti da vidite u osvit zore igru jutarnjeg lahora \u0161umom i slike bijelih oblaka u visinama, zadah- nute dahom rosnih trava i mirisom jagoda na \u0161umskim \u010distinama. S brdskih livada pozdravljaju vas cvjetovi bijelih ivan\u010dica, a s ruba \u0161ume naklanjaju vam svoje vra\u00adtove plavi zvon\u010di\u0107i. U visokim kro\u0161njama kriju se div\u00adlje grlice, \u017euna i djetli\u0107 otkucavaju svoje .znakove po su\u00adhim granama, a iz duplja starih bukava proviruju vje\u00adverice. Ili volite jesen \u2015 ( riku jelena i prelijevanja tisu\u0107u najrazli\u010dnijih boja jesenjeg li\u0161\u0107a, ovdje u planinskoj \u0161u\u00admi koja \u017eivi po- svojim zakonima. Do\u0111ite i zimi kada Papuk, prekriven debelim snije\u017enim pokriva\u010dem, pokazuje svoje pune i prave dra\u017ei, da se s njegovih blagih padina na sve \u010detiri strane u dru\u0161tvu planinara \u2015 skija\u0161a i ostalih ljubitelja zime nagledate prizora i krajolika koji je svaki po jedna zanimljiva pri\u00ad\u010da.<\/p>\n
\n
Do\u0111ite…. ! Mi \u0107emo vas provesti kroz srce Papu\u00adka, kroz njegov sredi\u0161nji dio, i ispri\u010dati vam pri\u010du najprije o Velikoj, lijepom planinskom selu Slavonije, sre\u00addi\u0161tu i ishodi\u0161tu planinarskih staza i doma\u0107inu sleta sla\u00advonskih planinara. Odavde od Planinarskog doma po\u00ad\u017ee\u0161kih planinara po\u0107i \u0107emo zatim preko Duboke do \u010da\u00adrobnog Jankovca ili do Izvora Veli\u010danke, ili do vidikov\u00adca Slavonije Iva\u010dke glave, ili preko Pli\u0161a i Mali\u0161\u0107aka do vrha Papuka i dalje do Zve\u010deva, ili \u0107emo se zadovoljiti ponekad da se kraj ru\u0161evina stare gradine uspnemo na litice Lapjaka i Nevolja\u0161a ili preko Topli\u010dke glave sve do \u010ce\u0161ljakova\u010dkog visa i Krndije.<\/p>\n
\n
Ispri\u010dat \u0107emo vam pri\u010du o Papuku i zato jer se u njegovim njedrima rodila i odgojila prva planinarska misao u Slavoniji, po njegovim padinama su danas ra\u00adzasuta mnoga planinarska dru\u0161tva i domovi, a u njemu se sabiru i ukr\u0161tavaju staze svih planinara Slavonije. Pro\u0161etat \u0107emo Papuk- gorom, u pjesmi opjevanoj zelenoj ku\u0107i mladih partizana koji su po ovim padinama pronosili slavu borbe za slobodu. Susrest \u0107emo se s mno\u00adgim spomenicima mrtvih heroja i biljezima nedavne slavne pro\u0161losti kao \u0161to i ru\u0161evine kamenih gradova govore o davno minulim vremenima. (…)<\/p>\n
\n
To je taj lijepi Papuk, jedna od najstarijih planina u vijencu slavonskog gorja koje okru\u017euje Po\u017ee\u0161ku kotlinu – srce Slavonije. Ako ga pogledamo iz Po\u017eege, \u010dije va\u00adlovito polje zatvara ga sjevera, \u010dini nam se kao ogroman bedem, koji se prote\u017ee preko 50 .km od Psunja na zapadu do susjedne Krndije prema kojoj se spu\u0161ta na ‘istoku.<\/p>\n
\n
Stara je to planina, jer geolozi ka\u017eu da je izgra\u0111en iz arhajskog gnajsa, tinj\u010deviih \u0161kriljavaca i granita koji uz silurske naslage kremenih filita, grafitnih i kremenih \u0161kriljavaca potvr\u0111uju njegov davna\u0161nji postanak od pri\u00adje milijardu godina. Nosi on u sebi i tragove zbivanja prije mnogih stotina miliona godina, tj. iz starog i sred\u00adnjeg doba razvitka zemljine kore, mno\u0161tvom okamenina morskih zvijezda, \u0161koljki i pu\u017eeva (Gornji Vrhovci) u naslagama kredne formacije, a na f’li\u0161 (pje\u0161\u010deni\u010dke for\u00admacije) mo\u017eda podsje\u0107a i brijeg Pli\u0161 kao \u0161to i ime Lapja\u00adka mo\u017eda- vu\u010de trag od njegovih rudistnih svijetlosme\u0111ih vapnenih lapora iz slojeva gornje Krede.<\/p>\n
\n
Iz tih vremena potje\u010du i dobro razvijeni morfologij\u00adski oblici kr\u0161a kao \u0161to su ponikve, ponori, pe\u0107ine i divlje bujice, o \u010demu svjedo\u010di put od Duboke do Jankovaca, iz\u00advor Veli\u010danke, orija\u0161ko kr\u0161ko vrelo na Jankovcu te Pono\u00adri i Uviraljka ispod Papuka, na Papu\u010dici i drugdje. Nalazimo u njemu i izljeva vulkanskog kamenja \u2015 kremenog bazalta i andezita \u2015 pa je ovaj na\u0161 starac do\u00ad\u017eivio i gledao usijane provale vulkana, na pomolu prvih tragova \u010dovjeka u novijoj geolo\u0161koj historiji tamo prije desetak miliona godina, a o \u010demu su svjedoci brojna to\u00adpla i hladna rudna: vrela \u2015 Lipik, Daruvar i \u0110akova\u010dka Breznica s njegove izvanjske strane, te Velika i Duboka s unutarnje, ju\u017ene strane.<\/p>\n
\n
Ova duboka starost i mnoge promjene obogatile su Papuk i rudnim blagom, pa su istra\u017eiva\u010di zabilje\u017eili na\u00adlazi\u0161ta zlata na. podru\u010dju oko Velike, .gdje je jo\u0161 u pro\u0161\u00adlom stolje\u0107u bilo i ispirali\u0161te zlata s dobrim rezultatima ( 261 gram zlata na 560 kvintala kremenog \u0161ljunka). Sje\u00adverno od Velike pojavljuje se olovna ruda galenit (olov\u00adni sjajnik), na bilu To\u010dak serpentin, a grafita nalazimo uz Veli\u010danlku, Kaptol\u010danku i .Stra\u017eemena\u010dki potok.<\/p>\n
\n
Kad bi se le\u017ee\u0107i u bujnoj travi i cvije\u0107u na vrhu Papuka mogli ma\u0161tom zamijeti u pradavnu pro\u0161lost, on\u00adda bi namnse pred o\u010dima pokazalo more koje je jedno vrijeme pokrivalo ove krajeve, a iz njega su se izdizali vrhovi Papuka i ostalih po\u017ee\u0161kih gora kao otoci nekadanjeg isto\u010dnog kopna, sastavljeni od najstarijih slojeva zemaljske kore.<\/p>\n
\n
Danas je Papuk pitoma planina obrasla bjelogori\u010d\u00adnom i crnogori\u010dnom \u0161umom, a odlikuje se mno\u0161tvom svojih oblika i prirodnom ljepotom pravoga gorskog kraja.<\/p>\n
\n
Zapadni dio, koji se odvaja od bila u dvije grane, vrlo je gorovit, a \u010dine ga Dujanova kosa ( Vrani kamen 830 m), Crni vrh 805 m, Petrov vrh 915 m, a na ju\u017enoj strani Ljuto\u010d 696 m, Javornik 718 m i Ravna gora 856 m, izme\u0111u naselja Kamenske, Zve\u010deva, Vo\u0107ina, Miokovi\u0107eva i Daruvara.<\/p>\n
\n<\/div>\n
[\/et_pb_text][et_pb_image src=”https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/papuk_visine.png” title_text=”papuk_visine” align=”center” _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.19.4″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
Jezgro Papuka je njegov sredi\u0161nji dio, a \u010dine ga bila To\u010dak 887 m, Lom 883 m, Visoki vrh 882 m, Papuk 953 m, Iva\u010dka glava 905 m, Koprivnato brdo 841 m, \u010ce\u0161ljakova\u010dki vis 820 m, Bazova glava 772 m, Kloko\u010dica 743 m, Ja\u00advor 710 m i Trome\u0111a, 713 m, gdje po\u010dinje Krndija ( najvi\u00ad\u0161i vrh Kapovac 792 m) koju neki smatraju upravio isto\u010d\u00adnim dijelom Papuka. Preko ovih vrhova te\u010de i dio Sla\u00advonske planinarske transverzale. Iz ovoga visokoga, gorskog lanca s jakim strminama alpinskog zna\u010daja odvajaju se .prema jugu i sjeveru \u0161u\u00admom obrasle gorske kose i prohodne dubodoline kojima se slijevaju, kao iz kakvog bazena, mnogi potoci i vode teku\u0107ice. Izvori i gorska vrela dolaze u svim visinama ( Kne\u017eeva voda 820 m), .a temperatura im dokazuje ku\u00adda se sve kre\u0107u ove vode podzemnice (Lipik 610, Daruvar 450, Velika 280, Duboka 15\u2015180, izvor Veli\u010danke 80, Jankova\u010diko vrelo 9\u00b0C).<\/p>\n
\n
Bogatstvo Papuka \u010dini njegova bujna flora i fauna pa je uz planinare, lovce i ribi\u010de on veoma interesantno turisti\u010dko podru\u010dje Slavonije, a njegovim unakrsnim dobrim cestama dolaze i prolaze brojni izletnici, posje\u00adtioci, turisti i radni ljudi da u mnogim odmarali\u0161tima i planinarskim domovima na\u0111u mira, svje\u017eine, odmora i zdravlja…<\/p>\n
* * *<\/p>\n
Najzanimljiviji i najbli\u017ei put iz Slavonske Po\u017eege u sr\u00adce Papuka vodi kroz romanti\u010dno selo Veliku, pored Zve\u00ad\u010deva i Kutjeva jedno od najprivla\u010dnijih visinskih nase\u00adlja koja su se smjestila u dubokim ju\u017enim dragama. pla\u00adnine na rubu Po\u017ee\u0161kog polja.<\/p>\n
\n
Do Velike \u0107emo do\u0107i 12 km dugom asfaltnom ces\u00adtom iz Po\u017eege kroz sela Mihaljevce i Trenkovo. Ovo no\u00adsi ime nekada\u0161njeg vlastelina baruna Franje Trenka, la\u00adkoumnog aristokrate i pustolova, poznatog u historiji po njegovoj pandurskoj \u010deti sastavljenoj od slavonskih haj\u00adduka, s kojom se borio na strani Marije Terezije po razli\u00ad\u010ditim boji\u0161tima Evrope. Njegov avanturisti\u010dki \u017eivot po\u00adslu\u017eio je kao tema za mnoga strana i doma\u0107a literarna i muzi\u010dka djela, a barokni dvorac, sagra\u0111en u 18 stolje\u00ad\u0107u, stoji jo\u0161 i danas ( prili\u010dno zapu\u0161ten) usred sela u pro\u00adstranom parku pored ceste, a ide u red najzanimljivijih nekada\u0161njih gospo\u0161tija po\u017ee\u0161kog kraja.<\/p>\n
\n
U Velikoj (273 m\/nm)<\/strong><\/p>\n \n Svojom impozantno\u0161\u0107u i svje\u017eim gorskim zrakom zadivit \u0107e nas ve\u0107 izdaleka Papuk, u \u010dije se dvije planin\u00adske kose zavuklo ovo oko 3 km dugo selo. Oko nam za\u00adpinje o grebene strmoga Lapjaka (669 m) s koga nas po\u00adzdravlja stari grad kao spomenik davne pro\u0161losti ovoga kraja. Na davna vremena podsje\u0107a nas i veli\u010dka \u017eupna crkva sv. Augustina koja sa svojim tornjem dominira naseljem, a spominje se ve\u0107 u 12. stolje\u0107u i misli se da su joj osniva\u010di augustinci. Dokumenti 14. vijeka navode uz crkvu na sjevernoj strani i veliki franjeva\u010dki samo\u00adstan koji je za vrijeme turske vladavine bio centar vjerskog i prosvjetnog \u017eivota cijele zapadne Slavonije pa i jednog dijela Bosne. Neko je vrijeme ovdje bilo sjedi\u00ad\u0161te bosanskih biskupa, a dvojica su pokopana u kripti crkve, o \u010demu svjedo\u010di spomen-plo\u010da u zidu. Godine 1640. spominje se u veli\u010dkom samostanu \u00bbgymnasium\u00ab sa 40 \u0111aka, a u spomenicima kulturnog rada bosanskih franjevaca navodi se 1653. godine da u Velikoj postoje sjemeni\u0161ta i gimnazije (seminaria et gymnasia) za kle\u00adrike i svjetovnjake. U ovom samostanu se \u0161kolovao i Lu\u00adka Ibri\u0161imovi\u0107, narodni junak \u2015 oslobodilac Po\u017eege od Turaka, i bio mu gvardijan i vr\u0161ilac biskupske du\u017enosti. Za cara Josipa II godine 1802. veli\u010dkli fratri sele u Po\u017eegu, a samostan mijenja, gospodare i slu\u017ei u razli\u010dne svrhe najprije je \u0161kola, pa hotel za kupali\u0161ne goste, te .1918. neki sanitarni objekt, dok nije kona\u010dno 1924. poru\u0161en i gra\u0111evni materijal rasprodan.<\/p>\n \n Crkva je dvaput izgorjela, osobito 1692. u toku bor\u00adbe protiv Turaka, pa je kod obnove izgubila svoj stari gotski stil. Crkveni toranj je sagra\u0111en 1742. u obliku pu\u0161karnice, jer u tursko vrijeme crkve nisu imale tor\u00adnja. Sada\u0161nji oblik krova dobio je 1842. godine. Na stara vremena spominje nas i govor mje\u0161tana \u2015 starosjedilaca: narje\u010dje \u0161tokavsko, govor ikavski sa sta\u00adrim akcentom: voda, lopata, kopriva, sikira, kako se go\u00advori u hrvatskim podgorskim selima, od Kutjeva do Stra\u017eemana.<\/p>\n \n Iza \u017eeljezni\u010dke stanice na zapad, odmah pri usponu na bre\u017euljak prema selu Radovancima, prona\u0111eni su u vinogradu rimski grobovi i u njima razni predmeti iz to\u00adga doba kao ostaci stare kulture Rimilj ama koji su gos\u00adpodarili i ovim krajevima. Ako bismo doputovali u Veliku, \u017eeljeznicom, pje\u0161aku \u0107e kroz cijelo naselje skratiti put \u017euborenje bistrog po\u00adtoka Veli\u010danke koja se na sve mogu\u0107e na\u010dine, preko sla\u00adpova i brzica, rasipa selom. Jedni su je proveli kroz dvo\u00adri\u0161ta, drugi kroz vrtove, sad \u017eubori ispod ku\u0107nih prozora, tamo tjera mlinove \u00bbka\u0161ikare\u00ab, a preko nje vodi sto\u00adtinu brvi, prijelaza i mosti\u0107a. Pored njenih obala poreda\u00adle su se uz cestu ku\u0107e u sjeni mirisavih vo\u0107njaka. U gornjem ‘dijelu sela nalazi se pored crkve ugosti\u00adteljski objekt, iza kojega se dijeli put \u2015 lijevo uz Veli\u010danku na Jankovac i preko Slatinskog Drenovca dalje u Podravinu, a desno, uz njen pritok Dubo\u010danku. pored Toplica do Duboke odnosno Jezerca.<\/p>\n \n Poznatim izleti\u0161tem i ugodnim odmarali\u0161tem nije u\u010dinila Veliku samo njena idili\u010dna okolina nego jo\u0161 vi\u0161e njene Toplice \u2015 izvori termalne vode, smje\u0161teni iznad sela, na podno\u017eju strmog obronka Topli\u010dke glave (464 m), a uz samu obadu Dubo\u010danke. Visina nad morem iznosi im 296 m. Toplice su bile poznate ve\u0107 u tursko doba pod imenom Ilid\u017ee, kasnije ih spominju budimski sveu\u010dili\u0161ni profesori Piller\u00a0 Mitterpacher u svom putopisu \u00bbIter per Poseganam Sclavoniae proivinciam\u00ab, pisanom latins\u00adkim jezikom 1783. godine, a uvr\u0161tene su 1845. i u popis mineralnih vrela Austro-Ogarske. Navodi ih i V. Klade u svom \u00bbPrirodnom zemljopisu Hrvatske\u00ab (Zagreb 1878.g.) kao i Lije\u010dni\u010dki vjesnik iz 1894. godine. \u010citavo jedno pjevanje posvetio im je na\u0161 pjesnik Franjo Ciraki u svom idilskom epu Jankovo ljetovanje (Po\u017eega. 1905.).<\/p>\n \n Terme imaju dva jaka vrela koja pripadaju magnezitnim vodama. Sastav im je magnezijiev hidrokarbonat, reakcija alkali\u010dna. Voda je slabo mineralizirana, ali za to sadr\u017ei relativno znatne koli\u010dine te\u0161kih metala (olovo cink, kositar, bakar, barij, stroncij, brom, jod, mangan aluminij ) pa je pogodna za imunitet organizma prema raznim infekcijama pove\u0107avaju\u0107i baktericidno djelova\u00adnje krvi. Voda je bistra, bez boje, mirisa i okusa, salinitet iznosi 0,294, radioaktivnost 0,699 ME, temperatura na vrelu je nepromijenjena od mjerenja 1783. do danas iznosi 28,20\u0081C. Starije tvrdnje da voda sadr\u017ei alauna nisi to\u010dne.<\/p>\n \n Pogodna klima po\u017ee\u0161kog kraja, koji pripada u top\u00adlija podru\u010dja kontinentalnog dijela Hrvatske, s najma\u00adnje padavina u ljetnim mjesecima, i prolje\u0107em jednake toplim kao i jeseni, te brzim razvedravanjem na prije\u00adlazu iz prolje\u0107a u ljeto pridonijela je da su se Veli\u010dke terme rano razvile kao odmarali\u0161te i ljetovali\u0161te.<\/p>\n \n Nad nekadanjim prirodnim bazenima izgradio je ve\u0107 prije kojih stotinu godina natkriveno: kupali\u0161te vla\u00adstelin Eugen Biro, lijepo ga uredio i okru\u017eio crnogori\u010dnim parkom, te su u ovaj \u00bbAlaunbad\u00ab, kako se naziva na razglednicama iz 1900. godine, dolazili na ljetovanje gosti iz cijele Monarhije. Poslije 1918. godine, odlaskom porodice Biro u Ma\u0111arsku, kupali\u0161te prolazi kroz mno\u00adge ruke, dok ga napokon 1934. ne otkupljuju vojvo\u0111an\u00adski industrijalci i osnivaju tvrtku \u00bbStefan i Juri\u010di\u0107\u00ab za oplemenjivanje tekstilnih sirovina, jer se pokazalo da se u ovoj vodi kva\u0161ena kudelja i lan te izra\u0111ena svila oplemenjuju prirodnim putem dobivaju\u0107i posebnu me\u00adko\u0107u i sjaj. Ne dr\u017ee\u0107i se svog ugovora, unato\u010d protesti\u00adma po\u017ee\u0161kih gra\u0111ana, oni ru\u0161e kupali\u0161nu zgradu, pregra\u0111uju bazene za natapanje konoplje, naru\u0161avaju prirod\u00adni ambijent i zaga\u0111uju okolinu. Za vrijeme pro\u0161log rata izvori su jo\u0161 vi\u0161e stradali, dok ih nisu preuzeli nakon rata po\u017ee\u0161ki planinari, o\u010distili i uredili kao otvorene ba\u00adzene za kupanje tako, priveli ranijoj svrsi. Danas su To\u00adplice lijepo ure\u0111ene brigom Turisti\u010dkog saveza op\u0107ine Slav. Po\u017eega i postaju svaki dan sve posje\u0107amiji objekt u Velikoj, koja se pretvara sa. svojom bli\u017eom okolinom dolinom Dubo\u010danke, u ugodno odmarali\u0161te. (…)<\/p>\n * * *<\/p>\n objavljeno u monografiji ” S po\u017ee\u0161kim planinarima Papuk- planinom”, autor Antun Petkovi\u0107, 1965.g.<\/em><\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vjerujem da ste \u010desto puta, i vi, u ugo\u0111aju sutonskog predve\u010derja osjetili u sebi neizre\u010denu \u017eelju da bar na\u010das pobjegnete iz grada (i nemirnog tempa \u017eivota ovog vije\u00adka u prirodu, u kro\u0161njaste \u0161ume planina, dio izvora ras\u00adpjevanih potoka; gdje nisu potrebni gramofoni i magne\u00adtofoni da nam umjetnim putem do\u010daraju sre\u0107u muzike. Zaista, \u010dovjek se nigdje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"1080","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-1144","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1144\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slavonski-planinari.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}