Munja je pojava pražnjenja elektriciteta u oluji. Zvučna posljedica ovog fenomena je grmljavina. Ljudi stradavaju od udara munje, a ne od udara groma. Munje i gromovi se događaju svagdje: u planinama, gradovima, prometnicama, vodenim površinama i sl. Godišnje od udara groma u svijetu pogine oko 1000 ljudi.
U 70% slučajeva povrede nisu smrtonosne. U planini je to rijetka, ali moguća pojava, a obzirom da je često teško naći sigurno sklonište moramo naučiti pravila izbjegavanja ove opasnosti.
Nastanak munje
U oluji dolazi do pojave velikih razlika potencijala u atmosferi. Ovako stvoren elektricitet se prazni u zemlju. Pri tome se oslobađa velika energija. Fizikalne karakteristike munje su: napon od više milijuna volti ( i do 30 MIL); promjer munje je 2-3 cm; snage do 20 000 ampera; temperature od 8 000° do 50 000 °C; udarnog vala od 20-60 atm. (zbog brzog i eksplozivnog ugrijavanja molekula zraka); zračenje svjetlosti u rasponu od UV do RTG područja; kratko trajanje od 0,1-1 ms. Grmljavina nastaje zbog brzog i eksplozivnog širenja ugrijanog i ioniziranog zraka; a može se čuti najdalje do 15 km.
Povrede izazvane munjom
Munja može uzrokovati povrede na nekoliko načina:
- direktnim udarom na čovjeka: kada je ishod u pravilu fatalan.
- indirektnim udarom koji je puno češći: munja najprije udari predmet pokraj, a onda sa njega prijeđe na čovjeka
- kontaktnim udarom: ako držimo ili dodirujemo predmet ( uže, via ferrata i sl.) kojeg je pogodila munja
- munja je udarila u zemlju i širi se površinom terena na kojem se nalazimo
- udarnim valom: energija proizvedena pražnjenjem uzrokuje direktne povrede tijela, ili indirektne, kada zbog udarnog vala gubimo ravnotežu i padamo.
Vrste ozljeda bez obzira na način djelovanja munje
- Zastoj srca i pluća:
zbog djelovanja struje na srce prestaje rad srca, a djelovanjem na centar za disanje u mozgu dolazi do prestanka disanja. Vrlo brzo nakon toga spontano se oporavi rad srca. Oporavak disanja nije tako brz. Zbog toga srce vrlo brzo ostaje bez kisika te ponovo prestaje sa radom. Tu pojavu nazivamo sekundarni srčani zastoj. Zato mjere oživljavanja (umjetnim disanjem i masažom srca) moramo započeti što je prije moguće. Rano započeto oživljavanje ima vrlo dobre izglede za uspjehom jer smo osigurali opskrbu kisikom za kritično vrijeme dok se ne uspostavi srčani rad i disanje. - Neurološke povrede:
grčevi tijela (slično grčevima kod padavice); gluhoća; konfuzija i gubitak pamćenja (amnezija); sljepoća; prolazna paraliza udova; - Nagnječenja i prijelomi
- Bol u prsima i mišićima
- Puknuće bubnjića
- Opekline različitih oblika i dubine ( linearne, točkaste, poput korijenja i sl.)
- Opekline nastale od metalnih predmeta ili odjeće
Simptomi i znaci
Znaci su ono što možemo uočiti na tijelu, a nastali su kao posljedica djelovanja munje: opekline po koži; konfuzija, grčenje tijela, paraliza udova, u teškim slučajevima plavo-blijeda koža. Ponekad jedini znak ozljede od munje može biti podatak da se u području gdje je bila oluja sa munjama i grmljavinom nalazi osoba bez svijesti, neurednom odjećom i opremom.
Simptom je ono što nam unesrećeni opisuje i na što se žali: bolovi u mišićima, zujanje u ušima( puknuće bubnjića), gluhoća, sljepoća, gubitak pamćenja itd.
Zablude: Nije točno da munja osobu spali do pepela. Točno je da osoba može imati opekline, ali one ne moraju biti velike. Nije točna medicinska tvrdnja da onaj koji nema znakove opeklina na koži nije pretrpio oštećenja unutrašnjih organa. Tko god je preživio udar mora biti pod nadzorom liječnika, jer i više sati nakon udara mogu nastati vrlo opasni poremećaji rada srca.
Prva pomoć
Kod pružanja prve pomoći bez obzira na ozljedu, na prvom mjestu je vlastita sigurnost i sigurnost unesrećenog. (Nije točno da osobu koju je udarila munja ne smijemo dirati. Svako odlaganje pomoći odlaže početak oživljavanja). Ako je moguće sklanjamo unesrećenog na sigurno, izoliramo od poda i vlage zbog opasnosti od ponovnog pražnjenja, te ako nema disanja i rada srca započinjemo sa oživljavanjem, vodeći računa o mogućim ozljedama kralježnice. Pozivamo pomoć. Osobitost srčanog zastoja kod udara munje je strujni srčani zastoj i uspješnost oživljavanja je velika jer je srce zdravo (nije primarno bolesno, kao npr. kod infarkta ). Često imamo puls, a disanje moramo održavati disanjem na masku ili usta na usta sve dok unesrećeni ne počne samostalno disati (oporavak centra za disanje u mozgu).
Ako je unesrećeni bez svijesti, a diše, postavljamo ga u bočni položaj vodeći računa o vratnoj kralježnici. Cijelo vrijeme provodimo nadzor njegovog stanja ( disanje, puls i svijest) i čekamo pomoć spašavatelja.
Savjeti
Opasnosti udara groma je moguće izbjeći usvajanjem određenih pravila:
- prije odlaska u gorje moramo se informirati o vremenskim uvjetima kako bi izbjegli oluje.
- olujno vrijeme u planinama nastaje najčešće u ljetnim mjesecima, poslijepodne i navečer
- oluja je povezana sa olujnim oblacima (cumulo-nimbusi)
- Ako ti prijeti oluja potraži čvrsto sklonište
- Ako si u zidanom objektu izbjegavaj stajati kraj prozora, otvorenih vrata, kamina, i metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice električni prekidači
- Korisno je pravilo 30-30: kada vidite munju i možete nabrojati do 30 sekundi dok čujete grom morate potražiti sklonište. Najmanje 30 minuta od posljednje viđene munje i groma ne smijemo izlaziti iz skloništa
- velike pećine i udoline su dobra zaštita, ali ne i mali prevjesi ili plitke jame mokrih zidova
- svaki vodič struje koji je iznad ramena povećava opasnost direktnog udara
- mobitele ili radio uređaje ne koristi nego ih dobro spakiraj u ruksak te ih tako zaštitit od oštećenja
- mokra užeta mogu voditi munju
- kacigu moramo imati na sebi kako bi izbjegli povrede od pada ili udarca
- nemojte stajati u velikoj grupi: moramo se raspršiti kako munja ne bi zahvatila više osoba.
- izbjegavaj eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume
- izbjegavaj metalne predmete, cepine, dereze, sajle, ljestve i klinove
- izbjegavaj prostor blizu strujnih vodova, stupove žičara i dalekovoda
- munja može biti i 15 km ispred oluje, ide horizontalno te može udariti iz vedrog neba
- na kraju oluje munje se jednako opasne kao i na početku
- udalji se od stijena, grebena i vrhova
- Šator nije zaštita, ako si u njemu ostani dalje od metalnih šipki šatora i mokre odjeće, ako je to moguće
- Gumeni đonovi i gumena odijela nisu zaštita od munje
- U šumi potraži zaklon kraj manjih stabala i grmlja.
- Na otvorenom biraj najniža mjesta, škrape i doline ako nemaju vode
- Ako si ipak na otvorenom čučni i pogni se naprijed stavljajući ruke oko koljena, ako je moguće stavi ispod sebe izolacijski materijal kao što je karimat, uže, jakna i sl. Nemoj ležati ispruženo na zemlji
- Ako osjetiš pucketanje i podizanje kose ( kosa se nakostriješi) ili vidiš plavu aureolu oko objekata radi se o električnoj aktivnosti oko tebe i moraš to područje napustiti što je prije moguće. Ako ne možeš čučni na stopala i spusti glavu i rukama ne dodiruj zemlju.
- Klekni na koljena ili sjedni na prekrižene noge jer je čučanje iscrpljujuće i može se izdržati svega nekoliko minuta. Osnovna logika ovog položaja je smanjiti tjelesnu visinu i što manjom površinom tijela dodirivati tlo. Rukama pokri uši kako bi spriječio povredu bubnjića.
Predrasude
- opasno je dirati osobu koju je pogodila munja
- munja ne udara dva puta na isto mjesto
- munja udara uvijek najviši objekt
Zaključak
Najbolja zaštita od munja je izbjegavanje olujnog vremena dobrim planiranjem i informiranjem o vremenskim prilikama u područjima koja planiramo obilaziti.
Pročelnik medicinske komisije HGSS-a
Dario Švajda dr.med.